“Dodjite danas sa mnom u Međimurje, dodjite da pogledate našeg čovjeka, da mu – ako je moguće – zavirite u dušu, da mu opipate bilo, obići će vas neka tjeskoba, jer ćete se uvjeriti, da on diše drugim duhom nego vi, da mu bilo kuca drukčije nego vaše ”
Ivan N. Novak, Istina o Međimurju (1907)
U nastavku donosimo dio izvornog znanstvenog rada Emila Heršaka i Josipa Šimunka, nekad uglednog novinara Lista Međimurje.
Emil Heršak i Josip Šimunko u Izvornom znanstvenom radu UDK 930:319 (497-13 Međimurje) Instituta za migracije i narodnosti Sveučilišta u Zagrebu navode slijedeće:
U djelu posvećenom etničkoj povijesti Hrvata, ruska znanstvenica Marina Ju. Martinova opredijelila je Međimurce kao subetničku skupinu u hrvatskom etnosu. Ne ulazeći odmah u ocjenu takve postavke, moramo ovdje reći da nam subetnička tipologija pruža zgodan okvir za razmatranje različitih sociopovijesnih nasljeđa unutar jednog naroda, odnosno etnosa.
Naime, gotovo svaki veći etnos (pa tako i hrvatski koji ipak broji nekoliko milijuna pripadnika), sadrži manje dijelove, koje po objektivnim obilježjima jezika, religije, opće kulture ili (uvjetno rečeno) “mentalitetu” predstavljaju njegovu “unutarnju rezervu”.
Ti dijelovi (upravo jer su subetnosi) u pravilu su otvoreni prema široj zajednici, i time osiguraju potreban unutarnji dinamizam u etnosu. No kao ishod različitih povijesnih meandera u životu i povijesnoj svijesti njihovih pripadnika postoje specifični sadržaji i potrebe koje na ovaj ili onaj način odudaraju od prosjeka unutar etnosa (naroda ili uvjetno nacije), ali u svakodnevnom životu oni su često ključni, Osim toga, u nekim su slučajevima subetniička obilježja toliko duboko utemeljena u povijest, koliko je i sam etnos kojemu pripadaju.
(rt, izvor: Emil Heršak, Josip Šimunko, institut za migracije i narodnosti, Sveučilišta u Zagrebu, ilustracija: Oton Iveković)
Cijeli znanstveni rad možete pronaći na internetu.
