Gospodine Bel, od kada ste član, odnosno od kada ste predsjednik Zrinske garde Čakovec?
U Zrinsku gardu sam primljen, položio sam prisegu, prije sedam godina, a za predsjednika sam izabran minule 2018. godine na redovnoj Izbornoj skupštini i to na mandat od dvije godine.
Što je sve napravljeno, odnosno pokrenuto za vrijeme vašeg mandata?
Moram reči da se i prije mojeg dolaska na čelo u Zrinskoj gardi radilo jako puno. Gardisti povijesne postrojbe iz godine u godinu imaju sve više nastupa, a to znači da je Garda prepoznatljiva kao postrojba u Lijepoj našoj, a i šire, jer nastupa u mnogim zemljama Evrope. Redovito nastupamo u Mađarskoj, Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, Češkoj, Poljskoj… Prijašnje vodstvo Garde na čelu s gospodinom Alojzijem Sobočancem kao predsjednikom podiglo je letvicu aktivnosti vrlo visoko: organizirana su četiri znanstvena skupa (izdani su i Zbornici radova), podignuto je nekoliko spomenika Zrinskima, kako u Međimurju tako u Zagrebu, a i u Sigetu sve s ciljem očuvanja i promicanja kulturne, povjesne i vojne baštine Zrinskih i Frankopana. Novo vodstvo Garde, kojem sam na čelu nastavilo je s aktivnostima koje su bile započete (osnivanje Instituta Zrinskih i Frankopana, pretisak Spomenice iz 1919.), a pokrenuli smo i aktivnosti oko podizanja spomenika u Bečkom Novigradu, pokrenuli smo inicijativu oko ulaska Međimurja, odnosno rijeke Mure, u himnu RH i druge aktivnosti s ciljem jačanja kulta Zrinskih i Frankopana, organizirali smo peti znanstveni skup o djelovanju i radu Zrinskih i Frankopana na ovim prostorima. Zajedno s Družbom „Braća Hrvatskog Zmaja“ potakli smo Deklaraciju u poništenju suđenja Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu iz 1671. godine.
Koji su daljnji planovi Zrinske garde?
Prije svega želimo postaviti spomenik Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu u Bečkom Novigradu i to na mjestu pogubljenja, želja nam je da Institut Zrinskih i Frankopana počinje s djelovanjem do kraja godine, a sada je pred nama radionica „Mali gardist“ koja će raditi za vrijeme Porcijunkulovoga u Perivoju Zrinski u Čakovcu preko koje želimo djecu upoznati s Gardom i gardistima.
Vaši gardisti su tijekom prošle godine odradili više od 150 nastupa, recite kako sve to uspijevate? Mislim tu na ljudske resurse, a i na financiranje!
Dobro ste primjetili, naša povjesna postrojba je odradila veliki broj nastupa kako u Lijepoj našoj tako i diljem Evrope što je od naših gardista zahtijevalo velike napore i mnoga odricanja kada se ima na umu da su naši gardisti volonteri i da za nastupe koriste svoje slobodno vrijeme, puno volje i ljubavi prema Gardi i Zrinskima. Na tome im od srca zahvaljujem i ime svih, kako nas u Gardi tako i svih drugih koji poštuju Zrinske i Frankopane, ako i sve ono što su oni u povijesti napravili za nas Međimurce, Hrvate i Hrvatsku. Zahvaljujemo županu, županiji, gradovima i općinama, kao i ljudima dobre volje koji nam svojim novčanim prilozima omogućuju naše djelovanje i brojne nastupe. Bez njih ne bi bilo naših aktivnosti, a niti pak Garde.
Povodom 100. obljetnice prijenosa posmrtnih ostataka hrvatskih velikana Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana iz Bečkog Novigrada u zagrebačku prvostolnicu izdali ste pretisak Spomenice iz 1919. godine.
Zrinska garda došla je u posjed originalne Spomenice iz 1919. godine i vodstvo Garde je odlučilo izdati pretisak kako bi omogučilo svima onima koji njeguju kult Zrinskih i Frankopana da dođu u posjet te značajne knjige i tako sačuvamo spomen na naše velikane. Osim Spomenice Zrinska garda je sunakladnik knjige Zrinski i Frankopani koju je izdala Družba u spomen na 100. obljetnicu „povratka“ Petra i Frana u Hrvatsku.
Vlada RH je na svojem zasjedanju u Čakovcu donijela odluku o osnivanju Instituta za povijest Zrinskih i Frankopana sa sjedištem u Čakovcu. Jeste li zadovoljni tom odlukom?
Zrinska garda je na tom projektu radila tri godine, a projekat je vodio gospodin Alojzije Sobočanec, počasni predsjednik. Inicijativa za osnivanjem Instituta pokrenuta je na četvrtom znanstvenom skupu koji je održan u Čakovcu 2016. godine pod naslovom: „Nikola IV Šubić Zrinski i njegovo doba“. Na kraju simpozija je tridesetak znanstvenika na čelu s mons. Jurjem Kolarićem, koji su bili izlagači, potpisalo inicijativu za osnivanjem Instituta i zato smo sretni i zadovoljni što je ta inicijativa prihvaćena tako da će Institut do kraja godine početi s radom. Ponosan što je inicijativa Zrinske garde pala na plodno tlo.
Do kuda je stigla vaša inicijativa s uvrštavanjem rijeke Mure u himnu RH?
Kao što vam je poznato, Zrinska garda je krajem prošle godine pokrenula inicijativu da se rijeka Mura, odnosno Međimurje naše malo, uvrsti u himnu Republike Hrvatske. Naša inicijativa je otišla prema predsjedniku Sabora gospodinu Jandrokoviću i saborskom Odboru za Ustav i Poslovnik. Predlagali smo da umjesto današnjeg stiha „Teci, Dravo, Savo, teci…“ bude uvršten stih: Muro, Dravo, Savo, teci… tako da bi se i Međimurje našlo u himni, jer smo uvjereni da je Međimurje i da su Međimurci to zaslužili, jer su proveli izvan svoje domovine šestotinjak godina, a sačuvali su svoj jezik, svoj zavičaj i nisu podlegli mnogobrojnim vlastodršcima i njihovim utjecajima.
Surađujete li s udrugama u Međimurskoj županiji i s kojima?
Surađujemo s gotovo svim povijesnim postrojbama u Lijepoj našoj, a osim njih surađujemo s Ogrankom Matice hrvatske u Čakovcu, s Družbom „Braća Hrvatskog Zmaja“, Zrinskim konjanicima, Zavičajnim društvom Međimurje u Zagrebu, kao i sa svim braniteljskim udrugama u Međimurju. Surađujemo sa svim gradovima i općinama u Međimurju, županijom, turističkim zajednicama i KUD-ovima.
Kako ste zadovoljni radom Zrinske garde pod vašim vodstvom?
Radimo puno, zacrtali smo si visoke ciljeve koje želimo ostvariti, ali ostvarenje ne zavisi uvijek samo od nas. Za ostvarenje nekih planova i projekata potrebna nam je podrška politike, a i financijska potpora. Takav projekat je bio Institut za koji smo dobili podršku politike, a Ministarstvo znanosti je osiguralo i financijsku potporu. Da li sam zadovoljan? Zadovoljan jesam, ali uvijek se može bolje i to nas tjera da radimo svakodnevno, jer želimo da sve što smo planirali bude ostavreno. A nismo baš malo toga planirali, ali…
Koliko Zrinska garda ima članova i planirate li daljnja primanja novih članova?
Zrinska garda ima 170 članova od čega je nešto više od 30 gardista. Želja nam je da naša udruga raste i da svake godine primimo u svoje redove nove članove i to one časne ljude koji su to zaslužili. Posebno bi želio da se poveča broj gardista s obzirom da broj nastupa iz godine u godinu raste, pa moramo „ojačati“ povjesnu postrojbu ako želimo da i nadalje tako često nastupamo.
Mnogi koji su vidjeli vaše gardiste su mišljenja da su odore vaših gardista najljepše u Hrvatskoj, a i šire. Čuo sam pohvale za vaše gardiste iz Lurda.
Ne bih želio biti neskroman, ali naše odore su stvarno lijepe, a ako mi dopustite i najljepše od svih postrojbi koje djeluju u Lijepoj našoj. Mogu vam se pohvaliti da već nekoliko godina dobivamo pohvale za naše gardiste i za odore iz Lurda gdje se na vojnom hodočašću i hodočašću povjesnih postrojbi okupljaju postrojbe iz cijele Evrope. Naše odore su djelo poznate hrvatske kostimografkinje, sada već pokojne, Ike Škomrlj koja je radila brojne kostime u zagrebačkom HNK-u. Naše odore smo zaštitili.
Koji su najpoznatiji članovi Zrinske garde?
Mnogo je poznatih ljudi učlanjenjo, odnosno prisegnulo, u Zrinsku gardu. Mnogi generali su naši članovi, a posebno smo ponosni što su naši članovi generali Gotovina i Markač, general Šundov, Zdrilić, Pađen, admiral Urlić, biskupi Josip Mrzljak i Juraj Jezerinac, akademici Zvonimir Kusić i Dragutin Feletar, predsjednik Sabora Gordan Jandroković, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, monsinjori Matija Berljak i Juraj Kolarić, dr. Stanko Horvath iz Beča i mnogi drugi poznati gospodarstvenici i političari.
Kako uspijevate uskladiti obiteljske, predsjedničke, sportske i poslovne obaveze?
Teško je ponekad izvršiti sve obaveze kojih ima previše, jer i moj dan ima samo 24 sata. Osim Garde, dopredsjednik sam ŽRK Zrinski, aktivan sam u Matici, Družbi, a ima još i drugih obaveza. Znate kako je to gotovo uvijek, najmanje sam doma, pa onda obitelj najviše gubi, ali nekako se sve posloži, ako ima razumijevanja, a do sada je to uspjelo. Nadam se da će tako i dalje biti, jer ima pomoć svih članova predsjedništva u Gardi. Dopredsjednici su Josip Zorčec i Mihael Štebih, nadzapovjednik je Alijzije Šestan, kuma zastave je gospođa Bernarda Cecelja, predsjednik Skupštine Dražen Berkopić, ostali članovi su Marjan Novak, Branko Krnjak, Markus Pilić, Mladen Obadić i zapovijednik Davor Bratković. Glavni tajnik je od osnutka Garde Bojan Kocijan. Bez dobre ekipe to sve se ne bi mogli odraditi. Poslova je puno, puno smo projekata započeli, a kada nešto započnemo onda nastojim da to i završimo.
Čestitamo na uspješnom vođenju Zrinske garde i želimo mnogo uspjeha u daljnjem radu, kao i u privatnom i poslovnom životu.
Razgovarao Pavo Jazvić (uredio: rt)
(foto: arhiva Zrinske garde, Međimurska županija, Muralist, Miroslava Novak, Vanja Štebih)
