Nacistička je Njemačka 9. svibnja 1945. godine potpisala bezuvjetnu kapitulaciju u II. svjetskom ratu. Završen je najteži i najkrvaviji period svjetske povijesti. U svim se europskim zemljama 9. svibnja obilježava kao Dan pobjede nad fašizmom. Uz Dan pobjede nad fašizmom slavi se i Dan Evrope, u znak sjećanja na završetak Drugog svjetskog rata u Evropi 1945. godine i početak stvaranja Evropske unije (EU), pet godina kasnije. U zemljama Evropske unije poseban značaj ima Dan Evrope kao dan koji je označio prekretnicu u odnosima evropskih zemalja i otvorio put stvaranju zajednice država.
Pitanje pobjede nad fašizmom nije samo pitanje prošlosti nego i sadašnjosti i budućnosti. Sudjelujući u antifašističkoj borbi Hrvatska je postala dio pobjedničke koalicije i stekla zaslužno mjesto u povijesti svijeta. Po svome doprinosu pobjedi antifašističke koalicije Hrvatska zauzima visoko mjesto u svijetu. Hrvatska se gotovo sama oslobodila okupacije. Jer da nije bilo tako Međimurje bi danas bilo mađarsko, Istra i Dalmacija talijanska, a i pitanje je što bi bilo s ostatkom zemlje.
Današnji suvremeni svijet, a osobito Europa kojoj civilizacijski pripadamo, utemeljen je na antifašizmu. Antifašizam je ugrađen i u izvorišne osnove Ustava Republike Hrvatske. Napadi na hrvatsko antifašističko naslijeđe stalno su prisutni, manje ili više, još od početka 1990-ih. godina prošlog stoljeća. Od tada je uništeno preko tri tisuće spomenika posvećenih Narodnooslobodilačkoj borbi, među kojima i prava remek-djela arhitekture. Preimenovane su brojne ulice, trgovi, škole i druge ustanove, pa sada neke od njih nose imena ustaških dužnosnika, primjerice poput Mile Budaka.
Podjela na antifašiste i ustašonostalgičare izuzetno su duboke u hrvatskom društvu. One su ne samo političke i ideološke već i kulturološke, etičke i civilizacijske. Crte na kojima se dijeli hrvatsko društvo su prosvjećenost naspram primitivizmu, zdrav razum nasuprot domoljubnom bunilu, kult slobode protiv kulta države, modernitet nasuprot tradicionalizmu, slobodni izbor nasuprot patrijarhalnom moralu, poštenje nasuprot licemjerju, kršćanski humanizam nasuprot militantnom klerikalizmu, poštena tržišna utakmica nasuprot klijentelizmu i korupciji….
Moramo nastojati naše društvo usmjeravati stvarnim antifašističkim, ljudskim vrijednostima slobode, demokracije, solidarnosti, ljudskih prava i drukčije ga urediti. Oni koji su svojom borbom tijekom II. svjetskog rata donijeli te vrijednosti ne smiju biti zaboravljeni.
Udruga antifašističkih boraca
i antifašista Međimurske županije |