Darivanje je u ovo blagdansko vrijeme već dobro ukorijenjena tradicija zapadne civilizacije. Na Badnjak, 24. prosinca ili u ranojutarnjim satima samog Božića, 25. prosinca, običaj je da se djeca (a i odrasli) daruju. Onaj tko izvršava taj plemeniti čin kod nas se obično naziva Djedom Božićnjakom. Doduše, postoji i izraz Djed Mraz, koji je populariziran upravo u vrijeme socijalizma. Djed Mraz nam dolazi iz ruske bajke i daruje djecu na Silvestrovo. Socijalizam, kako ruski tako i naš, nije puno volio likove i običaje povezane s kršćanstvom, a opet je trebalo naći načina da se ljudima ostave njihovi običaji. Tako su progresivni članovi društva jelku kitili na Novu umjesto na Božić, a Djed se nije prezivao Božićnjak već Mraz, što nam je vrlo lijepo dočarano u Našem malom mistu.
No, tko je zapravo Djed Božićnjak? U zapadnom kršćanstvu taj se lik najviše povezuje uz još jednog sveca kojeg obilježavamo u prosincu, svetog Nikolu, biskupa. Njega povjesničari smatraju legendarnom ličnošću, a vezan je uz nekoliko legendi. Najpoznatija priča o njemu je ona prema kojoj je siromašnim kćerima plemića tri noći zaredom ubacivao vrećicu zlatnika kroz prozor, ne bi li one imale za miraz i mogle se udati. Zbog toga se na Nikolinje daruje. Kako se Nikolinje slavi blizu Božića, negdje se taj običaj stopio u jedan. Nikola se prikazuje kao biskup s tri kese zlatnika ili tri kugle. Osim kao zaštitnik djece, poznat je i kao zaštitnik pomoraca.
Osim sa svetim Nikolom, Djed Božićnjak, kao i običaj darivanja, povezuju se i s nekim pretkršćanskim i pučkim božanstvima. Konačno, kršćanski sveci uglavnom i jesu zamjene za razna poganska božanstva koja su se slavila prije njih.
U 19. je stoljeću izašlo nekoliko knjiga i zbirki pjesama o Djedu Božićnjaku, čime je on dodatno populariziran, a u 20. stoljeću postaje jedan od najprepoznatijih likova u ljudskoj povijesti. Iako je 1902. Lyman Frank Baum napisao popularnu knjigu za djecu „Život i avanture Djeda Božićnjaka“, to nije ni približno utjecalo na popularnost kao reklame Coca Cole započete tridesetih.
Najpopularnije piće modernog razdoblja koristi Djeda Božićnjaka i danas, a svi se sjećamo barem poneke njihove reklame s motivom Božića.
Konačno, razvojem filmske industrije snimljen je i nemali broj filmova o Božiću, Djedu Božićjaku koji živi na Sjevernom Polu, Arnoldu Schwarzeneggeru kao Djedu Božićnjaku, a imamo čak i Djeda Božićnjaka kao lika u horroru ili filmovima za odrasle. Isti se repriziraju svake godine, međutim, to malo koga sprječava da ih gleda iznova.
Djed Božićnjak je dakle u suštini kršćanski sveti Nikola, koji je pak naslijedio osobine nekih starijih božanstava, ovisno o kojim već krajevima i zemljama govorimo. Globalizam, novi mediji i potrošačko društvo planetarno su ga popularizirali, pa je on danas i svojevrsna medijska i marketinška ikona.
Zoran Turk