Predloženo je da Mursko Središće obilježavanje Dana Grada veže uz svetkovinu sv. Ladislava kralja, koji je zaštitnik Murskog Središća još od 17. stoljeća, kada tu ulogu preuzima od svetog Martina. Sveti Ladislav je kralj iz loze Arpadovića i ugarskim je kraljevstvom vladao krajem 11. stoljeća, dok je kanoniziran godine 1192. On je bio sin Bele I., a nama je svakako zanimljiv podatak da mu je sestra Jelena Lijepa, supruga hrvatskoga kralja Zvonimira. Upravo zbog te bračne veze Ladislav odlučuje nakon smrti Zvonimira staviti hrvatske zemlje pod krunu Arpadovića. Sam ulazak Kraljevine Hrvatske pod krunu sv. Stjepana i danas je različito tumačen, no činjenica je da je hrvatsko prijestolje smrću Zvonimira, odnosno abdiciranjem Stjepana II. ostalo upražnjeno i da je logično da na prijestolje dođe druga dinastija. Arpadovići su imali najviše legitimiteta. Ladislav je za hrvatsku povijest važan i zbog osnivanja Zagrebačke biskupije, kojoj barem pravno gledano gotovo od samog osnutka pripada i prostor Međimurja. Sasvim je jasno da je na čitavom području Zagrebačke biskupije, a posebno na sjeveru Hrvatske kult sv. Ladislava posebno štovan. Zanimljivo je i da je protoilirac Pavao Ritter Vitezović izgradio tezu prema kojoj sveti Ladislav potječe iz hrvatskih kneževskih ili kraljevskih obitelji, a ne od Arpadovića. Naravno, to nikad nije prihvaćeno, ali svjedoči tome da je Vitezović popularnost Ladislava vidio kao mogući kohezivni faktor u svojim protonacionalnim idejama.
Obično se prikazuje kao snažan vitez odjeven u oklop i zaogrnut kraljevskim plaštem, s krunom na glavi. U ruci drži bojnu sjekiru, katkada i mač ili koplje. Njegov je kult često vezan uz štovanje sv. Stjepana, a kao treći svetački lik pridružuje im se sv. Emerik. Srednjovjekovne freske s prikazom svetog Ladislava nalaze se u nedalekom Turnišču, a najpoznatije relikvije smještene su mu u Györu, Zagrebu i Dubrovniku. Priča o tome kako je Ladislav točno postao zaštitnik Murskog Središća bit će ispričana u monografiji.
Zoran Turk