Grad Mursko Središće specijalno vrednuje i obilježava svoju rudarsku prošlost kao jedino takvo mjesto u Međimurju. Tradiciju rudarenja stavio je na svoj grb i zastavu čije idejno rješenje je izradio sada pokojni Ivan Šalari, a koje u prvom krugu između više desetaka pristiglih rješenja nije ni razmatrano kao takvo, sve dok u Zagrebu nisu odbili sva ponuđena rješenja, a kada su dobili uvid u sve pristigle radove, odmah su prihvatili ono Šalarijevo na kojem se u sredini grba nalazi rudarska lampa, a bijela široka vodoravna linija predstavlja rijeku Muru.
Eksploatacija ugljena počinje nakon 1. Svjetskog rata. Isprva je to bilo u Peklenici, a onda i na području Murskog Središća (Vizivoda). Godine 1925. započeli su radovi na otvaranju prve jame u Međimurju – Hrastinka 1. Kako u Međimurju nije bilo kvalificiranih rudara, oni su dovedeni iz Slovenije. Iskorištavanjem ugljena bavilo se poduzeće “Kraljić i Majhen” koje je 1946. godine prešlo pod državnu upravu kada su osnovani “Međimurski ugljenokopi”. Od svog osnivanja do zatvaranja 1972. godine iskopano je 4.593.961 tona ugljena ili prosječno 157.626 tona godišnje. Tijekom svoga postojanja rudnici su bili nositelji gospodarskog razvitka ne samo Murskog Središća, nego i ovog dijela Međimurja. Danas su od rudnika ostali navozi jalovine – “halde”, spomenik rudaru u centru grada, te imena bivšem kinu, sada novom Centru za kulturu koji se svečano otvara danas, nogometnom i košarkaškom klubu – “RUDAR”.
No preostalo je još nešto, a to je zaboravljeni ulaz u jednu rudarsku jamu na području Peklenice za koji zna vrlo mali broj ljudi, a jedan od njih je i Mladen Kontrec iz Murskog Središća koji nam je poslao ekskluzivne fotografije tog ulaza i koje mi objavljujemo upravo danas na blagdan sv. Barbare, zaštitnice rudara, što je ujedno i jedan od najvećih gradskih praznika.
Ulaz u jamu zarastao je u grmlje i šikaru te je teško vidljiv i dostupan, a odmah na početku potopljen je vodom. Kakav god bio on predstavlja još uvijek živi dokaz nekadašnje rudarske aktivnosti i možda bi se mogao obnoviti i postati jedna od atrakcija Rudarsko-murskog puta.
(R. Tomanić, foto Mladen Kontrec)
