U srijedu, 11. listopada 2017. izložbom fotografija u dvorani Zrinski završena je građanska akcija Žene za ravnopravnost koju je provodila udruga Sfera. Građansku je akciju financirala Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah u sklopu decentraliziranog modela financiranja Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, a njome smo željeli stvoriti preduvjete za uspješno uključivanje Romkinja u javni i društveni život u zajednicu na području Međimurja. U sklopu ove akcije održano je predavanje o pravima žena u suradnji s Uredom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, provedeno je istraživanje o percepciji diskriminacije, a kroz fokus grupe utvrđen je položaj Romkinja kroz njihovu perspektivu.
Romkinje su danas izložene diskriminaciji na temelju nacionalne pripadnosti u svim područjima života – u obrazovanju, zapošljavanju, djelovanju u politici, a zbog niske razine obrazovanja, slabe informiranosti o vlastitim pravima i naglašene patrijarhalnosti i diskriminacije temeljem spola u romskim zajednicama, često su socijalno isključene. Rezultati istraživanja koje je, u sklopu ove akcije provela udruga Sfera, pokazuju kako socijalna distanca između većinskog i romskog stanovništva u Međimurskoj županiji još uvijek postoji što nam potvrđuje i činjenica kako je ukupno 67,6% ispitanika potvrdilo da uglavnom ili uvijek nastoje izbjeći kontakte s osobama romske nacionalnosti.
Nedovoljno poznavanje romske kulture, tradicije i načina života te neupućenost u stvarni položaj Roma i njihove probleme, uzrok su diskriminacije s kojima se oni svakodnevno susreću. Predrasude i stereotipi o romskoj zajednici, duboko su ukorijenjeni u svijest lokalne zajednice.Prema iskazima Romkinja u fokus grupama razvidno je kako se sudionice uglavnom ne osjećaju sigurnima u naselju zbog prisutnosti oružja, alkoholnih pića te nasilja.
Kao veliki problem istaknuto je oružje koje je dostupno i manjoj djeci te su djeci nasilje i agresivnost u govoru i ponašanju prizor kojeg viđaju svakodnevno. No, osim agresivnosti i nasilja, ono što predstavlja još veći problem jest prisutnost seksualnog ponašanja pred djecom i mladima što je zaista zabrinjavajući podatak.
S obzirom na već ustaljena mišljenja o patrijarhalnosti romskih zajednica, ispitali smo kako sudionice procjenjuju sam položaj Romkinja unutar romskih zajednica. Tijekom fokus grupa uočeno je kako žene zapravo nisu prije promišljale o tome da bi jedna žena unutar romske zajednice donosila odluke zajedno s muškarcima. Mogli bismo reći da su se pomirile s činjenicom kako su muškarci ti koji će obavljati važnije poslove i donositi odluke, a da su one žene i da nemaju prava miješati se u muške stvari.
Ono što su sudionice istaknule kao problem jest briga za djecu gdje većina njih kaže da same brinu o djeci. Nije zanemariva tvrdnja kako muškarci čak ni ne drže svoju djecu u naručju. Rezultati istraživanja i fokus grupa ukazuju nam na potrebu za pojačanim radom na osvještavanju i osnaživanju te poboljšanju odnosa između Roma i ostalog stanovništva – u romskim ali i u zajednicama većinskog stanovništva.
Zaključno možemo navesti da je potrebno istovremeno djelovati na sve dobne skupine suradničkom mrežom svih relevantnih institucija s područja formalnog i neformalnog obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, zapošljavanja, pravosuđa i policije, ali i kulture i društvene participacije.
Pritom je vrlo važno osigurati psihosocijalnu podršku svim članovima romske zajednice kako bi razvili unutarnju motivaciju i osjećaj vlastite vrijednosti što su i preduvjeti za samoostvarenje pojedinca.U akciju su bile uključene i ambasadorice, snažne žene Međimurja koje su vrijeme nesebično uložile u upoznavanje Romkinja i na taj im način pokazale primjere uspješnih žena, ali i s njima podijelile svoje strahove i snove te im udijelile pokoji savjet ili pružile pomoć.
Ambasadorice, koje promoviraju razvoj razumijevanja i tolerancije za položaj Romkinja, njihovo uključivanje u zajednicu i pružanje ravnopravnih mogućnosti ali i angažiranje pojedinca u obliku osobne odgovornosti, su: mr.sc. Narcisa Slugan, dr.med., specijalist školske medicine; Jelena Klinčević, mr.spec.klinički psiholog; Boška Ban Vlahek, voditeljica Turističke zajednice grada Čakovca; Maša Hrustek Sobočan, ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec; Aleksandra Ličanin, mag.oec Karmen Kovačević Jambor, voditeljica plesnog studija Vivona; Vesna Perhoč, učiteljica u OŠ dr. Ivana Novaka Macinec, Smiljana Nedeljko, odgojiteljica u DV Cvrčak PO Stonoga i trenerica čakovečkih mažoretkinja; Gordana Šoltić Siladi, ravnateljica Dječjeg vrtića Cipelica, mr.sc. Tanja Rosić dr.med.dent. i Margareta Mihalic, voditeljica volonterskog ureda Međimurja.
Ovakvo javno progovaranje o životu Romkinja, odvažan je i velik korak prema stvaranju tolerantnije zajednice, posebno jer su i same Romkinje, sudionice akcije, osvijestile vlastiti položaj kao nepovoljan. Pokazale su želju i spremnost na promjene i vlastito uključivanje u javni i društveni život s ciljem unapređenja stupnja integracije cijele romske zajednice.Provedbu ove akcije, uz Zakladu Zamah, omogućile su i donacije fotografskog obrta PUNA d.o.o. i Međimurske županije.
Maja Odrčić Mikulić, prof.Voditeljica građanske akcije
