Hrvatska 5. kolovoza obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, u spomen na veličanstvenu Vojno‑redarstvenu operaciju Oluja 1995. U samo četiri dana oslobođeno je više od 10.400 km² hrvatskog teritorija, a u jutarnjim satima 5. kolovoza hrvatska je zastava podignuta na kninskoj tvrđavi — simbol konačnog sloma agresije i povratka ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske.
U Oluji je sudjelovalo više od 150.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije, raspoređenih na bojišnici dugoj 630 kilometara. Među njima bili su i branitelji iz Međimurja, čiji doprinos na smjeru Zbornog područja Bjelovar predstavlja važan, ali često nedovoljno istaknut dio ukupne pobjede.
Smjer ZP Bjelovar – oslobođenje Hrvatske Dubice i prodor prema Hrvatskoj Kostajnici
Zbornom području Bjelovar bio je dodijeljen ključni zadatak: napadni smjer Jasenovac – Hrvatska Dubica – Hrvatska Kostajnica. Upravo na tom pravcu hrvatske su snage već 4. kolovoza probile prvu crtu obrane i došle nadomak Hrvatske Dubice, a Hrvatska Dubica oslobođena je rano ujutro 5. kolovoza 1995.
U tim djelovanjima sudjelovale su i međimurske postrojbe, posebno:
2/24. domobranska pukovnija (bivša Domobranska bojna Čakovec)
Međimurski domobrani – borbeni, disciplinirani i bez gubitaka
Neposredno prije Oluje Domobranska bojna Čakovec ustrojstveno je pridružena 24. domobranskoj pukovniji kao 2. domobranska bojna, te je u operaciji djelovala kao dio borbene skupine 24. dp pod zapovjedništvom bojnika Ivice Ivacija.
Njihov ratni put u Oluji bio je iznimno zahtjevan:
- 4. kolovoza 1995. borbena skupina 24. dp, u čijem sastavu su bili pretežito međimurski domobrani, djelovala je kroz borbeni raspored 125. domobranske pukovnije Novska, koja je izvršila desant preko Save i probila prvu crtu obrane.
- Nakon cjelodnevnih borbi 125. dp stigla je nadomak Hrvatske Dubice, iscrpljena i u stalnom borbenom dodiru s neprijateljem.
- Tada su u borbu uvedeni pripadnici 2/24. dp (Domobranska bojna Čakovec), koji su ušli u Hrvatsku Dubicu, stabilizirali položaje i nastavili goniti neprijatelja prema Hrvatskoj Kostajnici.
Unatoč stalnom borbenom kontaktu, zahtjevnom terenu i intenzitetu djelovanja, Domobranska bojna Čakovec nije imala ni jednog poginulog pripadnika — što svjedoči o vrhunskoj obučenosti, disciplini i profesionalnosti međimurskih domobrana.
- inženjerijska bojna Čakovec
Nositelj inženjerijskog osiguranja na smjeru napada ZP Bjelovar
Posebno mjesto u Oluji zauzima 34. inženjerijska bojna Čakovec, jedina međimurska postrojba Hrvatske vojske koja je sudjelovala i u VRO Bljesak i u VRO Oluja.
U Oluji je bila nositelj inženjerijskog osiguranja bojnih djelovanja na smjeru ZP Bjelovar:
- organizirala je splavna mjesta i prijelaze preko Save u Jasenovcu i Drenovom Boku,
- omogućila je prijelaz borbenih postrojbi preko rijeke, zajedno s ratnom tehnikom, vozilima i logistikom,
- osiguravala je prohodnost, čišćenje terena, uklanjanje zapreka i inženjerijsku potporu napadnim snagama.
Bez ovakvog inženjerijskog osiguranja, napadne postrojbe ZP Bjelovar ne bi mogle ostvariti brzinu i dubinu prodora koji je bio ključan za oslobođenje Pounja.
Načelnik inženjerije ZP Bjelovar – međimurec Željko Tomašić
Planiranje, rukovođenje i nadzor svih inženjerijskih zadaća
Važan dio međimurskog doprinosa Oluji je i činjenica da je načelnik inženjerije u Zapovjedništvu Zbornog područja Bjelovar bio Međimurec – Željko Tomašić.
Kao načelnik inženjerije, Tomašić je:
- planirao,
- koordinirao,
- rukovodio svim inženjerijskim osiguranjem bojnih djelovanja na smjeru napada ZP Bjelovar.
Pod njegovim zapovjednim nadzorom djelovale su:
- 34. inženjerijska bojna Čakovec
- te ostali inženjerijski elementi pridodani napadnim skupinama.
Njegov rad obuhvaćao je:
- organizaciju prijelaza preko Save,
- osiguranje prohodnosti i čišćenje terena,
- inženjerijsku potporu napadnim postrojbama,
- koordinaciju pontonskih, splavnih i tehničkih kapaciteta,
- stalni nadzor nad inženjerijskim segmentom operacije.
Upravo je kvalitetno inženjerijsko osiguranje omogućilo da se napadne postrojbe ZP Bjelovar brzo prebace preko Save, probiju neprijateljske položaje i oslobode Hrvatsku Dubicu i širi prostor Pounja.
Najava: druženje s hrvatskim braniteljima Pounja
Kao i prethodnih godina, Zajednica BRANITELJI ZAJEDNO i udruge iz Međimurja tradicionalno će 4. kolovoza provesti dan u hrvatskom Pounju, među ljudima koji su rame uz rame s hrvatskim braniteljima branili i oslobađali taj kraj.
To je prilika:
- da se obilježi Dan pobjede u zajedništvu,
- da se zahvali braniteljima Pounja,
- da se podsjeti na međimurski doprinos Oluji,
- da se čuva istina o Domovinskom ratu i prenosi je mlađim generacijama.
Tihi zavjet generacija
Oluja je više od vojne operacije — ona je zavjet da se žrtva hrvatskih branitelja nikada ne zaboravi. Međimurci su dio te priče. I zato je važno da se njihov doprinos uvijek jasno, dostojanstveno i istinito istakne.
Ines Miljančić
Foto: Arhiva BRANITELJI ZAJEDNO
