Okrugli stol pod nazivom ”Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u
Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina”, održan danas u Hrvatskome
saboru u organizaciji predsjednika Povjerenstva za utvrđivanje sudbina
žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata Ivana
Penave, okupio je ugledne znanstvenike i stručnjake koji se dugi niz
godina bave ovom tematikom.
Masovna pogubljenja zarobljenih vojnika i civila bez suđenja na području
Slovenije, a među kojima velikim dijelom Hrvata vraćenih nakon Bleiburga
i Križnog puta, te stotine evidentiranih grobova i jama razotkrivaju
razmjere komunističkih zločina i pokušaja njihova prikrivanja.
Današnji, prvi u nizu okruglih stolova, imao je za cilj otvoriti
ozbiljan društveni i politički dijalog oko ove osjetljive teme i
potaknuti rasvjetljavanje istine o traumi koja je hrvatski narod, ali i
pripadnike drugih nacionalnosti, zadesila neposredno nakon završetka
Drugoga svjetskog rata.
Predstavljena su najnovija istraživanja koja nakon desetljeća šutnje
nastoje utvrditi povijesne činjenice i očuvati sjećanje na žrtve, a
govornici su bili dr. sc. Mitja Ferenc, povjesničar, profesor na
Sveučilištu u Ljubljani, član državne komisije za poslijeratna stratišta
i koautor knjige ”Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji”, dr. sc.
Dinko Čutura, povjesničar, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva i član
Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno
nakon Drugoga svjetskog rata, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić,
povjesničarka i izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija
Sveučilišta u Zagrebu, te Roman Leljak, predsjednik nevladine udruge
”Huda jama” i načelnik općine Radenci.
Penava je, kao organizator i moderator okruglog stola, izvijestio da je
rasprava bila zasnovana na znanstvenom i stručnom pristupu te
materijalnim dokazima, ističući kako za cilj nije imala umanjiti zločine
počinjene od strane nacista i fašista. Poručio je da žrtve komunističkog
režima predstavljaju tragediju i traumu hrvatskog naroda, no da javnost
zbog dugotrajnog sustavnog prikrivanja zločina u vrijeme Jugoslavije
nema spoznaju o razmjerima zločina i broju stratišta.
”Danas raspolažemo brojem većim od 750 lokacija prikrivenih masovnih
grobišta na području Slovenije, a 9.146 posmrtnih ljudskih ostataka
dosad je otkriveno kroz 15 posto dosad istraženih lokaliteta. Ovi
brojevi dokazuju zlu ćud komunističkog režima, a nama kao društvu ostaje
stremiti ka razotkrivanju istine i osigurati pravo žrtava na
dostojanstven ukop”, istaknuo je Penava ocijenivši kako ne razmišljaju
svi tako, čak ni u Saboru. ”Domena kulture sjećanja i kontekst
demokratskih vrijednosti trebali bi nas sve obvezati na jasnu osudu svih
totalitarnih režima”, rekao je.
Napomenuo je i kako su danas bili pozvani svi saborski klubovi, od kojih
su se osim Domovinskog pokreta još jedino odazvali članovi HDZ-a, Mosta
i Josip Jurčević, ali kako su bile pozvane i antifašističke udruge te
povjesničari drugačijeg stajališta po pitanju bivše države koji se, kako
je rekao, također nisu odazvali te je poručio da negacija masovnih
zločina nije doprinos društvenoj koheziji.
Dr. sc. Mitja Ferenc upozorio je da se, kad govorimo o masovnim
pogubljenima, radilo o pažljivo planiranoj i organiziranoj industriji
ubijanja, a zločin je prema njegovim riječima bio tim gori zbog
oduzimanja prava vojnicima i civilima na vlastiti grob i ime. Dodao je
da je to bio zločin bez zločinaca jer nitko od počinitelja ili
naručitelja nije bio procesiran, ali i kako smo već desetljećima u
demokraciji, a i dalje se borimo s temeljnim pitanjima pijeteta, a to su
pravo na grob i ime. ”Pitamo se zašto nas Europski parlament mora
podsjećati na to da su žrtve sva tri totalitarna režima jednake”,
ističe Ferenc.
Na pitanje dostojne sahrane žrtava osvrnuo se i dr. sc. Dinko Čutura,
koji je poručio da ona nije sentimentalna gesta ni luksuz, nego potvrda
neotuđive ljudskosti pokojnika i civilizacijska obveza, a društvo koje
to zaboravi, zaboravlja i vlastite temelje. Istaknuo je važnost
Povjerenstva na čijem je čelu Ivan Penava, rekavši kako se proces
istraživanja zločina i razotkrivanja istine o njemu mora konačno
privesti kraju.
”Istraživanje totalitarnih prošlosti, pa tako i komunističke, nije samo
kopanje po prošlosti, već i ključno pitanje nacionalne sigurnosti,
identiteta i definiranja pripadnosti zapadnom civilizacijskom krugu”,
rekla je izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić. Kako navodi, pitanje
zajedničkog europskog sjećanja danas postaje prvorazredno pitanje
geopolitičke stabilnosti i nacionalne suverenosti.
Roman Leljak ocijenio je iznimno bitnim rješavanje komunističkih zločina
kako bismo kao društvo dobili epilog u istini i prenijeli je mlađim
generacijama s ciljem da se takvo što nikada više ne ponovi. Svaka
žrtva, ističe, bila je nečije dijete i svaka od njih zaslužuje dostojan
grob. Upozorio je kako je Tezno kod Maribora najveće stratište Hrvata u
hrvatskoj povijesti, no da je samo dio žrtava ekshumiran, te da se nada
da će se kroz dobru suradnju Hrvatske i Slovenije i ostale žrtve
ekshumirati i dostojanstveno pokopati, a na prostoru stratišta izgraditi
spomen-centar s točnim brojem žrtava kako se tim podatkom ne bi moglo
manipulirati.
Domovinski pokret
