U svjetlu nedavnih događanja vezanih uz dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina, u javnosti se pojavila duboka zabrinutost zbog sve učestalijih pojava instrumentalizacije etničkog identiteta u političke svrhe.
Pravo na izjašnjavanje o vlastitoj nacionalnoj pripadnosti temeljno je ljudsko pravo, ali ono ne smije biti korišteno kao sredstvo za ostvarivanje političkih ciljeva koji nisu u skladu s duhom i svrhom zakona o zastupljenosti manjina. Kada se etnička pripadnost koristi kao taktički alat za kandidaturu, bez stvarne povezanosti s kulturom, jezikom i zajednicom koju se navodno predstavlja, narušava se povjerenje građana u izborni sustav i obesmišljava se borba za ravnopravnost manjinskih skupina.
Ovakve pojave ne predstavljaju samo moralni izazov, već i ozbiljan udarac na dostojanstvo pripadnika manjina koji svakodnevno žive stvarnost diskriminacije i društvene isključenosti. Njihova prava i predstavništvo ne smiju biti predmet političkog marketinga, već rezultat autentične pripadnosti i predanosti zajednici.
Za očekivati je da svi politički akteri, institucije i građani počnu odgovorno, transparentno i poštivati temeljne vrijednosti demokracije. Samo tako možemo graditi društvo u kojem su izbori izraz volje naroda, a ne rezultat taktičkih konstrukcija.
Stršljen