Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada i posvećen je podizanju svijesti o pravima i potrebama slijepih i slabovidnih osoba. Bijeli štap je međunarodni simbol neovisnosti slijepih osoba. Koristi se kao pomagalo za kretanje i orijentaciju, ali i kao jasan znak drugima u prometu i svakodnevnom životu da osoba ima oštećenje vida.
Ciljevi obilježavanja Međunarodnog dana bijelog štapa su: Podizanje svijesti o izazovima s kojima se susreću slijepe i slabovidne osobe. Promocija prava na ravnopravan pristup obrazovanju, zapošljavanju, informacijama i javnim prostorima. Podsjećanje društva na važnost pristupačnih tehnologija, infrastrukture i usluga.
Kratka povijest: Dan bijelog štapa prvi put obilježen je 1964. godine, kada ga je proglasio tadašnji predsjednik SAD-a Lyndon B. Johnson. Od tada je ovaj datum prihvaćen i u mnogim drugim državama širom svijeta, uključujući i Republiku Hrvatsku. Datum, 15. listopada prilika je za organizaciju raznih javnih događaja, radionica, edukacija i kampanja koje promiču uključivost i ravnopravnost slijepih osoba u društvu.
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana bijelog štapa s ciljem zajedničkog djelovanja i javnog zagovaranja prava osoba s oštećenjem vida Udruga slijepih Međimurske županije i Hrvatski savez slijepih (dalje HSS) kao krovna organizacija, prenose strateške prioritete, točnije izazove kako bi zajednički, potakli donositelje odluka i javnost na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini na otvoren dijalog.
- Provedba Zakona o osobnoj asistenciji
Dugogodišnjim zalaganjem HSS-a kao predstavnika osoba s oštećenjem vida u sklopu djelovanja pokreta osoba s invaliditetom u RH, doneseni su Zakon o osobnoj asistenciji i provedbeni propisi uz Zakon. Samim time usluga osobne asistencije postaje pravom, a prestaje biti samo mogućnost. HSS naglašava važnost kvalitetne i održive provedbe usluge videćih pratitelja kao dijela sustavne osobne asistencije. Upozorava na probleme poput nedostatka radne snage, neadekvatnih radnih uvjeta i niske cijene sata usluge. Traži se pokretanje inicijative za izmjene Zakona, radi bolje zaštite korisnika, ali i pružatelja usluga.
- Brailleovo pismo – temelj pismenosti slijepih osoba
Pismenost je temelj samostalnosti i ravnopravnog uključivanja osoba s oštećenjem vida u društvo. Brailleovo pismo (brajica) omogućava slijepim osobama da: čitaju, pišu, uče, ostvaraju svoj potencijal i realiziraju svoja prava na obrazovanje, informiranost i uključenost. Unatoč razvoju sofisticiranih digitalnih tehnologija, Brailleovo pismo ostaje ključno za samostalnost i inkluziju slijepih osoba. HSS poziva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih da osigura sustavno i trajno financiranje udžbenika i materijala na brajici te uvećanom tisku kako bi zajamčili osobama s oštećenjem vida inkluziju u obrazovnom sustavu.
- Prevencija sljepoće
Djelomični ili potpuni gubitak vida može značajno utjecati na radnu sposobnost, kvalitetu života slijepih i slabovidnih osoba, kao i na njihovu obitelj, u fizičkom, psihološkom i socioekonomskom smislu. HSS ističe sve veće opterećenje na javno zdravstvo uzrokovano porastom oboljelih od dijabetesa i bolesti retine. S obzirom na to da RH ima jedno od najstarijih stanovništva u Europi, navedeni zdravstveni predstavljat će težak teret za zdravstveni sustav i društvo u cjelini. Nužno je naglasiti potrebu za ranom dijagnostikom, edukacijom i promicanjem zdravog načina života te osnaživanje politika koje sprečavaju mogući gubitak vida.
- Obilježavanje Dana bijelog štapa 2025. – „Ako ne vidimo, nismo nevidljivi“
Oštećenje i gubitak vida mogu predstavljati dubok emocionalan i fizički teret, osim toga može doći do društvene izolacije, otežanog pristupa informacijama, sudjelovanja u društvenim aktivnostima. Kako bi se spomenuto spriječilo ili umanjilo; bitno je osnaživanje politika i zakona koji se odnose na osobe s invaliditetom, uz dostupnost usluga podrške i osobne asistencije. Središnja poruka kampanje „Ako ne vidimo, nismo nevidljivi“ usmjerena je na senzibilizaciju javnosti o pristupačnosti okoline i ravnopravnom sudjelovanju slijepih osoba u društvu. Savez poziva sve udruge članice da se aktivno uključe u lokalne aktivnosti i zajednički promiču viziju društva u kojem sljepoća ne znači manju vrijednost, već različitost.
PREDSJEDNICA UDRUGE
MARIJA CIGLAR