Mura je bila pogranična rijeka u nekim razdobljima Rimskog Carstva, a u kasnoj antici činila je dio limesa (obrambene granice) između Panonije i područja naseljenog germanskim plemenima. Umjesto trajnih mostova, Rimljani su na takvim pograničnim rijekama češće koristili drvene pontonske mostove koji su se mogli brzo rastaviti u slučaju napada, trajekte i splavi te privremene mostove od drva za vojne pohode.
S obzirom na to da Mura ima promjenjiv tok i poplavne ravnice, kameni most bi bio rizičan i skup za održavanje, a vojno nepoželjan jer bi olakšao prelazak neprijatelju.
Ipak, postoje pojedinačni arheološki nalazi rimskih cesta i naselja u blizini Mure (npr. kod Murske Sobote, Lendave, Gornje Radgone), što pokazuje da su Rimljani tu prelazili rijeku, ali vjerojatno privremenim konstrukcijama.
Na slovensko-hrvatskom dijelu Mure (Prekmurje/Međimurje) ima niz rimskih tragova poput cesta i naselja koji dolaze do Mure, primjerice radi se o rimskoj cesti prema Svetom Martinu na Muri, ali bez arheološki potvrđenog rimskog kamenog mosta preko same rijeke. To sugerira da su prijelazi ovdje vjerojatno bili fordovi, splavi ili privremeni pontonski mostovi, što je tipično za pogranične rijeke.
(rt, foto: ilustracija)