Rušenje mostova u Murskom Središću i Kotoribi u travnju 1941. bio je taktički potez starojugoslavenske vojske

Kada je 6.–7. travnja 1941. njemački Wehrmacht pokrenuo napad na Kraljevinu Jugoslaviju, sjever zemlje našao se pod izravnim pritiskom. U Međimurju je jugoslavenska vojska (inženjerci) primijenila uobičajenu obrambenu mjeru: onemogućiti neprijatelju brze prijelaze preko rijeka rušenjem ključnih mostova. Na Muri su zato oštećeni mostovi kod Murskog Središća i Kotoribe, a mostove kod Murskog Središća starojugoslavenski su inženjerci digli u zrak malo prije njemačkog prodora.

Uoči 7. travnja 1941. jugoslavenski inženjerci minirali su i raznijeli mostove preko Mure kod Murskog Središća kako bi usporili njemačko napredovanje iz Prekmurja prema Čakovcu. Isti val radnji obuhvatio je i druga međimurska prijelazna mjesta (Kotoriba), dok je južnije, na Dravi kod Varaždina, također dignut u zrak most radi usporavanja prodora.

7. travnja 1941. unatoč rušenju, Njemačka vojska ulazi u Međimurje u dvije kolone; jedna prelazi Muru kod Murskog Središća preko privremeno osposobljenog (hitno saniranog) prijelaza i nastavlja prema Čakovcu, u koji Nijemci ulaze istoga poslijepodneva.

U doktrini tadašnje jugoslavenske vojske, kao i većine europskih armija, rušenje mostova bilo je standardno sredstvo odgode i kanaliziranja neprijateljskog napada: prisiliti agresora na improvizaciju pontonskih prijelaza, preusmjeriti kolone na uzak broj prelaza i kupiti vrijeme za povlačenje vlastitih postrojbi. U prvim danima travnja 1941. jugoslavenska je vojska na cijelom sjeveru provodila takve mjere (rušenja i oštećenja mostova, potapanja skela), što potvrđuju lokalne kronike i sažeci regionalnih povjesnica.

Rušenje mosta u Murskom Središću kratkoročno je usporilo protivnika, ali nije moglo promijeniti ishod travanjskog rata, koji je završio brzim slomom Kraljevine Jugoslavije. Za lokalno stanovništvo to je značilo trenutni prekid svakodnevnih veza preko Mure (trgovina, radni tokovi, obiteljske veze), a vrlo brzo i prilagodbu okupacijskom režimu. Nijemci su već 7. travnja organizirali prelazak i ulazak u Čakovec, a potom je uslijedila mađarska okupacija Međimurja, koju potvrđuju povijesni pregledi.

(rt, foto: arhiva Muralista)