U Europskom parlamentu danas je osnovana nova interesna grupa zastupnika za kardiovaskularno zdravlje (MEP Cardiovascular Health Group) na čije je čelo izabrana hrvatska eurozastupnica Romana Jerković Kraljić (SDP, S&D). Skupina okuplja zastupnike iz različitih političkih stranaka s ciljem kreiranja sveobuhvatnog europskog plana koji bi trebao potaknuti donošenje nacionalnih strategija i akcijskih planova za očuvanje kardiovaskularnog zdravlja.
„Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrtnosti u Europskoj uniji s 1,7 milijuna izgubljenih života godišnje. To je kao da svake godine nestane grad dvostruko veći od Zagreba. Zbog nezdravih životnih navika kardiovaskularne bolesti su u porastu u gotovo svim državama članicama. Kardiovaskularne bolesti svake godine proračune EU članica koštaju vrtoglavih 282 milijarde EUR, no unatoč tome još uvijek nemamo sveobuhvatan europski odgovor na tu prijetnju. Europa je 2021. godine usvojila ambiciozan Europski plan za borbu protiv raka, a sada je krajnje vrijeme da jednak pristup i političku volju usmjerimo i na bolesti srca i krvnih žila,“ poručila je zastupnica Jerković Kraljić.
“Važno je posebnu pozornost pridati prevenciji i mjerama poput poboljšanja zdravstvene pismenosti i jačanja svijesti o kardiovaskularnom zdravlju. Ključno je od najranije dobi započeti s edukacijom o uzročno posljedičnoj vezi između bolesti srca i nezdravih životnih navika kao što su konzumacija duhana, prekomjerna konzumacija alkohola ili nezdrava prehrana. Nažalost, moram podsjetiti na to da je Hrvatska po stopi pušenja maloljetnika i po pretilosti među najgorima u Europi“, dodala je.
Jerković Kraljić posebno je upozorila na ozbiljne rodne nejednakosti u dijagnostici i liječenju kardiovaskularnih bolesti. Naime, mnogi ne znaju da simptomi srčanog udara i drugih srčanih bolesti kod žena mogu biti drugačiji nego kod muškaraca. Zbog toga se simptomi prepoznaju kasnije, a posljedice su nerijetko smrtonosne. Primjerice u Hrvatskoj je u 2020. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo 22 886 osoba, od čega je 57,4% žena (13 131) i 42,6 % muškaraca (9 755).
“Nejednak pristup zdravlju za žene nije samo zdravstveni problem, to je društvena nepravda koju moramo ispraviti. Naš cilj mora biti stvarna promjena na europskoj razini, promjena koju će osjetiti pacijenti i njihove obitelji u svakodnevnom životu“, zaključila je Jerković Kraljić. (m)
