Povodom Tjedna Psihologije, koji se ove veljače po 18. put obilježava u Hrvatskoj,
pod sloganom “Čuvajmo mentalno zdravlje!”,
prisjetimo se:
zdravlje je stanje unutarnje ravnoteže, a poremećaj je stanje neravnoteže.
Nadalje, mentalno zdravlje je temelj tjelesnoga zdravlja.
Na žalost, mentalno zdravlje je posljednjih godina dramatično ugroženo, i to u svim dobnim kategorijama – od mentalnih neravnoteža naime sve više pate mladi, odrasli i stariji.
Svi smo suočeni s dramatičnim događajima i neizvjesnostima, na lokalnim razinama i na globalnoj razini, koji ozbiljno ugrožavaju našu unutarnju ravnotežu, naš duhovni mir.
Stoga je od presudne važnosti znati KAKO se zaštititi, kako spriječiti mentalne poremećaje.
Naši predci su mudro saželi važnost prevencije u vrlo istinitu i lako pamtljivu poslovicu:
BOLJE SPRIJEČITI, NEGO LIJEČITI.
Evo mogućih načina tzv. psihoprevencije, odnosno sprječavanja mentalnih neravnoteža:
1 – odlučiti dio dana odvojiti za sebe
Kao što je nužno i vrlo u redu odvojiti svakodnevno dio vremena za higijenu, prehranu i sl.,
jednako tako je nužno dio vremena odvojiti za sebe, za svoj unutarnji mir.
I to je dobro i za naše bližnje.
Jer, kada smo mi dobro, onda više možemo dati, više možemo pružiti i našima bližnjima i svima oko sebe.
2 – Tko rano rani, dvije sreće grabi – je još jedna vrlo istinita poslovica, ostavština naših mudrih predaka.
No, da bismo mogli rano raniti, nužno je ranije ići na počinak.
3 – prije odlaska na počinak, razmotriti ostvareno toga dana i redovito zapisivati ciljeve za idući dan (u gdjekoji rokovnik, ili u vremenski planer, ili u običnu bilježnicu).
Svi koji tako čine, više postižu u svim područjima svoga djelovanja – obiteljskom, obrazovnom, poslovnom.
Neka nam to bude svakodnevna navika.
4 – redovite jutarnje vježbe istezanja (koje izvoditi sasvim polagano i odmjereno, bez napora)
Lagano jutarnje istezanje je povoljno i blagotvorno, ne samo za naše tijelo i za doslovno sve naše organske sustave, nego i za našu psihu i za naš um.
5 – redovite vježbe svjesnoga disanja
Nemoguće je u isto vrijeme biti uzrujan i mirno disati.
Mirno disanje je prvi oblik samopomoći kada smo u velikomu stresu ili vrlo uzrujani.
Svega nekoliko minuta jutarnjega svjesnoga disanja osvježava naš um i oksigenizira (opskrbljuje kisikom) sve naše organe. A najveći potrošač kisika je – naš mozak. Stoga, nakon vježbe disanja, naš mozak bolje funkcionira!
6 – redovite vježbe meditacije
Meditacija je prirodna, jednostavna i nenaporna mentalna vježba – mentalna tehnika za smanjivanje stresa i razvoj punoga mentalnoga kapaciteta.
Posebno je važno znati da se meditacija može vježbati neovisno o bilo kojoj religiji. Baš kao što se, primjerice, umivanje ili pranje nogu može obavljati neovisno o religijskomu kontekstu ili pak kao dio religijskoga rituala.
Meditacija može biti vođena i tiha, no koju god prakticiramo, to vrlo povoljno djeluje na naš um. Meditacija je svojevrstni oblik unutarnje, mentalne higijene.
Meditacija “pročišćuje” naše misli i naše osjećaje, nakon meditacije svijet vidimo puno jasnije – baš kao što recimo jasnije vidimo kroz oprana stakla na prozorima, nego kroz zamućena i prljava.
7 – redovite šetnje na svježemu zraku
Premda većina ljudi drži da za takvo što u današnjemu ritmu života i obveza naprosto “nemaju vremena”, ista ta većina naglo promijeni takav svoj stav kada dođe bolest. A uvijek je bolje spriječiti.
“Umjerenost u svemu, svakodnevna šetnja i prava hrana su najbolji lijek”, poručuje jedan od utemeljitelja moderne zapadne medicine Hipokrat.
8 – povremeni konkretni rad rukama
Povremeno crtanje, slikanje, izrada različitih predmeta, maketa i sl.; heklanje, kačkanje, pletenje, šivanje, hobi aktivnosti …, rad u vrtu, bavljenje cvijećem, … – sve takve konkretne aktivnosti djeluju vrlo blagotvorno na naš um i na našu psihu.
“Ako želiš biti sretan cijeli život, njeguj cvijeće”, poručuje drevna japanska poslovica.
9 – povremeni boravak u prirodi
U parkovima, perivojima i šumama, uz obale rijeka, jezera i mora – je velika koncentracija negativnih iona, dok je broj negativnih iona vrlo mali u stanovima i osobito u gradovima.
Upravo ta koncentracija negativnih iona vrlo povoljno djeluje na tijelo i na um.
10 – redovito (ili barem povremeno) pjevati na glas
“Tko pjeva, zlo ne misli” je još jedna vrlo istinita poslovica!
Pjevanje smanjuje razinu napetosti i “tjera” negativne misli i osjećaje. Naši predci nisu imale razne prijenosne reproduktore zvuka ali su puno više pjevali, u svim mogućim prilikama. I nisu im trebali lijekovi za smirenje i sl.
11 – redovito (ili barem povremeno) plesati
Naravno, plesanje uskladiti s vlastitom tjelesnom konstitucijom i kondicijom, no svakako što češće plesati!
Plesati se može pojedinačno, u paru, u skupini, u kolu. Plesati se može čak i sjedeći i samo stojeći.
Naša tijela su stvorena za ples, plesom izražavamo i upijamo radost života.
12 – redoviti (ili barem povremeni) zagrljaji s bliskim osobama
Pojedini psiholozi navode da su oko 4 zagrljaja nužna za emocionalno preživljavanje,
oko 8 zagrljaja za emocionalno održavanje
i oko 12 zagrljaja za emocionalni rast.
Naravno, ne možemo grliti bilo koga, bilo kada ni bilo gdje – to bi bilo pogrješno.
No, još više je pogrješno ne grliti naše bližnje, nama bliske osobe.
13 – povremeni (ili čak redoviti) hladni tuš
Kratko tuširanje hladnom vodom je osvježavajuće i općenito savršeno za jačanje imuniteta, smanjivanje stresa, također i za zdravlje kože.
Važno je započeti s dijelovima tijela koji su najudaljeniji od srca (stopala i šake), nastaviti s potkoljenicama i podlakticama, potom natkoljenicama i nadlakticama te završiti s leđima i trupom.
Djevojke i žene bi trebale izbjeći tuširati hladnom vodom trbuh,
a svi trebamo pripaziti da nam hladna voda ne zaostane u ušima.
14 – povremena masaža
Svi ili skoro svi mogu pružati masažu, gotovo svatko može masirati, uz malo dobre volje.
Masaža se može razmjenjivati s bliskim osobama, ukućanima, djecom.
15 – povremeni odlazak u saunu
Boravak u sauni je odličan način detoksikacije i opuštanja,
no nužno je strogo se pridržavati uputa o duljini boravka u sauni, a u slučaju srčano-žilnih smetnji ili upala obvezno se posavjetovati s osobnim liječnikom.
16 – uporaba eteričnoga ulja lavande ili sušenih cvjetova lavande (u pamučnim jastučićima)
Miris lavande značajno smanjuje napetost i tjeskobu, i također pomaže mirno usnuti.
U svakomu domu trebala bi biti jedna bočica eteričnoga ulja lavande kao dio prve pomoći – jer se zapravo nikada ne zna kada bu tkogod uzrujan i “na rubu živaca”.
U takvim situacijama udisanje mirisa lavande (eteričnog ulja nakapanog u čistu maramicu kroz koju dišemo) gotovo trenutačno smanjuje uznemirenost i tjeskobu.
17 – “Hrana tvoja neka bude lijek tvoj, i tvoj lijek neka bude tvoja hrana!”
Još jedna vrlo istinita i vrlo primjenjiva te tisućljetnim iskustvom potvrđena Hipokratova po(r)uka, još od prije oko 2400 godina.
18 – povremeni post
Smanjivanje unosa hrane – djelomično ili podpuno – preproučuje se nakon navršene 21. godine života.
Postiti jedan dan u tjednu djeluje pročišćujuće, okrjepljujuće i pomlađujuće.
Postiti jednom godišnje više dana ili čak cijeli tjedan “u komadu” – najbolje u proljeće – je za naše tijelo i za naš um poput sezonskoga čišćenja garderobe i ormara.
Naravno, u slučaju gdjekojih kroničnih poteškoća, obvezno se predhodno posavjetovbati s osobnim liječnikom.
19 – redovita (ili barem povremena) zabava, igra s ukućanima, djecom, životinjama
Različite društvene igre i smisao za humor imaju svoje važno mjesto u održavanju ravnoteže tijela i uma.
Kvalitetno vrijeme s bliskim osobama povećava razinu endorfina, dopamina i serotonina, a smanjuje razinu kortizola
20 – smanjiti izloženost digitalnoj tehnologiji na najmanju moguću mjeru
Danas je skoro nemoguće funkcionirati u društvu bez sveprisutnih digitalnih alatki.
Međutim, prevelika izloženost digitalnoj tehnologiji (prvenstveno mobitelima i računalima) može posljedovati mnogim oštećenjima i neprilikama.
Brojna istraživanja upozoravaju da što je dulje vrijeme provedeno za mobitelom ili računalom, to je veća vjerojatnost pojave tjeskobe, nedostataka suosjećanja (empatije), pada sposobnosti usredotočenja, pamćenja i učenja. Pojava je već dobila i stručni naziv. digitalna demencija.
I ovdje vrijedi: bolje spriječiti.
21 – smanjiti izloženost općenito tv i radijskim prijamnicima i osobito tzv. vijestima
Sa zaslona tv prijamnika, na žalost, bivamo zapljusnuti bujicom ružnih i uznemirujućih slika i zvukova.
Također na žalost, prevladavajuća glasila danas sve manje i manje služe obavješćivanju, i sve više i više manipuliranju javnim mnijenjem.
Ponovimo još jednom: bolje spriječiti …
22 – (za vjernike) redovita molitva
Molitva, po rezultatima istraživanja, vrlo povoljno utječe na tijelo i na um.
Vjernici se općenito lakše suočavaju sa svakovrstnim izazovima.
Naravno, fenomen vjere je u domeni osobnoga izbora.
23 –otvoreni i iskreni razgovor s bliskim osobama.
Gdjekada je samo dosta imati “uho za slušanje” i “rame za plakanje”,
a gdjekada je iscjeljujuće čuti što kažu drugi, kako oni vide ono što nas okupira.
Takav otvoreni i iskreni razgovor je ujedno svojevrstna psihoterapija.
Konačno, sasvim je u redu potražiti savjet psihologa ili psihijatra.
24 – pomaganje osobama u potrebi i volontiranje
Pomažući drugima, zapravo ponajprije i ponajviše pomažemo samima sebi.
Ako se povremenoi usmjerimo osim na svoje i na potrebe drugih,
i poklonimo im svoje vrijeme i pozornost, ustanovit ćemo da je nestala naša tjeskoba.
Tako jednostavno, tako djelotvorno i tako istinito.
Svi smo tu jedni za druge i jedni zbog drugih.
Sa željom da vam ovaj podsjetnik i ove natuknice
pomognu u očuvanju mentalnoga zdravlja,
nadasve vaš
Davorin Zorko , profesor psihologije i dipl. psiholog
Foto: ilustracija