Koža pamti – obratite pažnju imate li bezbolni, čvrsti čvor na osunčanim područjima tijela
Karcinom Merkelovih stanica (MCC) drugi je po smrtnosti zloćudni tumor kože te jedan od najbrže rastućih malignoma kože danas, pa je, iako ga se još uvijek smatra rijetkim, no izrazito brzonapredujućim oblikom zloćudnih tumora kože, posebno nakon ljetnih mjeseci vrijedno podsjetiti na njegove uzroke, načine prevencije i ukoliko dođe do potrebe, načine liječenja koji svakako moraju biti brzi i efikasni zbog agresivne prirode ovog karcinoma i većinom loših prognoza.
Ovaj karcinom potječe od Merkelovih stanica, dok su uzroci nastanka Merkelovog karcinoma višestruki. Stručna znanja o ovoj temi, temeljem dugogodišnjeg iskustva podijelila je onkologinja, prim. dr. sc. Nina Dabelić, dr. med. spec., Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, ističući glavne rizične čimbenike koji uključuju:
- izloženost ultraljubičastom sunčevu zračenju:
Kronična izloženost ultraljubičastom (UV) zračenju značajan je rizični čimbenik povezan sa svim zloćudnim tumorima kože, uključujući i MCC. Treba naglasiti da se MCC javlja rjeđe u sunčanim područjima u usporedbi s drugim kožnim tumorima, no sunčevo UV zračenje doprinosi njegovom razvoju.
- Merkelov polioma-virus: karcinom Merkelovih stanica povezuje se s Merkelovim polioma-virusom (MCPyV), virusom koji je prisutan u više od 80 % slučajeva ovog karcinoma. Otkriće MCPyV promijenilo je razumijevanje nastanka MCC-a, jer se virus integrira u genom domaćina, što dovodi do ekspresije virusnih onkoproteina koji narušavaju staničnu regulaciju, potičući rast tumora.
- imunosupresija: bolesnici s kompromitiranim imunološkim sustavom, poput onih s HIV/AIDS-om, bolesnici s transplantiranim organima koji primaju imunosupresivnu terapiju i bolesnici s drugim stanjima koja narušavaju imunološki sustav, imaju povećan rizik od MCC-a.
Treba naglasiti da imunosupresija, u kombinaciji s Merkelovim poliomavirusom i UV-zračenjem, značajno pridonosi razvoju MCC-a pa je na sve ove čimbenike itekako važno obratiti pozornost.
Koga najviše pogađa MMC?
„MCC pretežno pogađa starije odrasle osobe, osobito starije od 50 godina. Bolesnici koji obole od ove bolesti u prosjeku imaju više oko 75 godina u trenutku postavljanja dijagnoze, dok epidemiološke studije pokazuju veću pojavnost kod muškaraca nego kod žena.
Učestalost karcinoma Merkelovih stanica kontinuirano raste tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, čineći ga jednim od najbrže rastućih zloćudnih tumora kože. Dodatno treba naglasiti da je ova zloćudna bolest kože češća kod bijelaca, zbog činjenice da ljudi svijetle kože imaju manje zaštitnog kožnog pigmenta koji štiti od sunčeva UV-zračenja, što je dodatan razlog da upravo ljudi iz našeg podneblja o ovom karcinomu dobiju sve potrebne informacije te budu educirani na vrijeme“, ističe prim. dr. sc. Nina Dabelić, dr. med. spec.
Kad se otkrije u ranom stadiju, MCC ima veće stope izlječenja, a operacija je najčešće jedini potreban oblik liječenja. Međutim, prognoza se značajno pogoršava sa zahvaćenošću regionalnih limfnih čvorova, prisutnošću metastaza u udaljenim organima ili u slučaju povrata bolesti (tzv. recidiva).
Prevencija karcinoma Merkelovih stanica
Preventivne mjere usmjerene na Merkelov karcinom fokusiraju se primarno na smanjenje izloženosti UV zračenju i optimizaciji imunološkog zdravlja. Pritom, prim. dr. sc. Nina Dabelić, dr. med. spec. kao ključne strategije ističe sljedeće:
- zaštita od sunca
Korištenje krema s visokim zaštitnim faktorom (SPF 30 ili 50), nošenje zaštitne odjeće i traženje sjene tijekom najjačih sunčevih sati smanjuje izloženost UV-zračenju.
U prošlosti se nije o tome vodilo računa, pa ljudi starije životne dobi, koji su u djetinjstvu ili mladosti, a često i kasnije, bili izloženi pretjeranom i štetnom sunčevu UV-zračenju, obolijevaju desetljećima kasnije, u skladu s poznatom uzrečicom da „koža pamti“.
Jako je bitno danas se štititi od sunca, kako se u budućnosti ne bismo kajali zbog pretjeranog izlaganja sunčevu UV-zračenju. Osobito je bitno štititi djecu i ne izlagati ih jakom suncu, čak ni uz primjenu zaštitnih krema, jer je njihova koža osjetljivija.
- preventivni pregledi za visokorizične skupine bolesnika
Osobe koje su bile podvrgnute produljenoj imunosupresiji ili one kojima su već dijagnosticirani kožni zloćudni tumori ili su oni otkriveni kod bliskih srodnika, trebaju se redovito pregledavati od strane dermatologa, kako bi se rano otkrile sumnjive kožne promjene, između ostalih i MCC.
- rano otkrivanje
Rano otkrivanje Merkelovog karcinoma spada u tzv. sekundarnu prevenciju zloćudnih bolesti i značajno poboljšava prognozu bolesnika. S obzirom da se MCC često pojavljuje kao bezbolni, čvrsti čvor na osunčanim područjima tijela, osviještenost populacije o mogućnosti pojave kožnih tumora i edukacija su ključni. Važno je znati da zloćudne promjene dugo ne izazivaju nikakve tegobe i bezbolne su, što može odgoditi odlazak liječniku. Zapamtite, svaka novonastala kožna tvorba ili promjena već postojećih kožnih tvorbi zahtijeva odlazak liječniku, a kao najvažnije korake u ranom otkrivanju prim. dr. sc. Nina Dabelić, dr. med. spec ističe:
– samopregled: svaka osoba treba redovito (npr. jednom mjesečno) provjeravati ima li novih promjena po koži ili se postojeće mijenjaju.
– redoviti dermatološki pregledi: osobe visokog rizika trebaju redovito obavljati preglede kože kod dermatologa upoznatog s jedinstvenim karakteristikama MCC-a.
– edukacija o znakovima raka kože, zaštiti od sunca, izbjegavanju umjetnih izvora UV-zračenja (solarija), te važnosti redovitih samopregleda i liječničkih pregleda, može pomoći u ranom otkrivanju MCC-a.
U sklopu Nacionalnog programa prevencije i ranog otkrivanja melanoma, još jednog agresivnog kožnog tumora, sasvim sigurno će tijekom pregleda biti otkriveni i neki bolesnici s MCC-om.
Dijagnostika u liječenju karcinoma Merkelovih stanica
Standardni dijagnostički pristup uključuje sljedeće postupke:
– biopsija: definitivna dijagnoza MCC-a postavlja se patohistološkim pregledom nalaza odstranjene sumnjive tvorbe, a dodatno se koriste posebna bojanja za potvrdu dijagnoze.
– određivanje stadija bolesti – za određivanje stadija bolesti potrebno je obaviti pregled bolesnika, ali i provesti dodatne slikovne pretrage, koje se određuju ovisno o uznapredovalosti bolesti, a uključuju ultrazvučne (UZV) preglede, po potrebi citološku punkciju sumnjivih tvorbi, kompjuteriziranu tomografiju (CT), ponekad i magnetsku rezonanciju (MR) različitih dijelova tijela ili PET/CT cijelog tijela. Time se dobije uvid je li bolest lokalizirana, proširena na regionalne limfne čvorove ili su prisutne metastaze u udaljenim dijelovima tijela (npr. jetri, plućima, kostima….).
Bitno je istaknuti – što je raniji stadij bolesti u kojem je bolest dijagnosticirana, to su bolji ishodi liječenja i cjelokupna prognoza!
Terapija
Terapija karcinoma Merkelovih stanica ovisi o stadiju tj. uznapredovalosti bolesti, ali i o općem stanju i zdravlju bolesnika te obuhvaća lokalne terapijske postupke i sustavno onkološko liječenje.
Operacija (kirurška resekcija) i radioterapija spadaju u lokalno liječenje, a kemoterapija i imunoterapija u metode sustavnog onkološkog liječenja.
Uvođenjem imunoterapije došlo je do ogromnog pomaka u liječenju uznapredovalog, metastatskog karcinoma Merkelovih stanica, s toksične i kratkodjelujuće kemoterapije na sredstva koja moduliraju bolesnikov vlastiti imunološki sustav kako bi se izborio sa zloćudnom bolešću, pružajući bolesnicima učinkovitije terapijske opcije s manje nuspojava i boljom kvalitetom života. Sprječavanje nastanka tumora provođenjem mjera zaštite od sunca, sustavno rano otkrivanje već prisutne bolesti i daljnja istraživanja u području liječenja, od ključnog su značaja za bolje preživljenje od ovog rijetkog, ali vrlo zloćudnog tumora, zaključuje prim. dr. sc. Nina Dabelić, dr. med. spec.
Lucija Škrtić