Hrvatska trenutno ima neučinkovit sustav upravljanja rizicima u poljoprivredi, a Vladine mjere dokazano su promašile ciljeve i ne pomažu u obnovi i rastu poljoprivredne proizvodnje
Zbog neučinkovitog sustava upravljanja rizicima u poljoprivredi svjedočimo propadanju hrvatskih poljoprivrednih gospodarstva. Primjer je farma Stanci u Petrinji koja je prije potresa uzgajala 20.000 svinja, a danas je prazna. I dalje, tri godine nakon potresa još se čeka pravomoćna odluka Ministarstva poljoprivrede o obnovi farme kojoj su u potresu oprema, instalacije i stoka oštećeni od 70 do 100 posto, a građevina 30 posto. Osim djelomične odluke za štetu na stoci u visini 20 posto stvarne štete, ova petrinjska farma još čeka administrativnu odluku Ministarstva poljoprivrede hoće li i kako sudjelovati u obnovi uzgoja 20.000 svinja. Nakon tri godine od potresa u Petrinji proizvodnja je u Sisačko-moslavačkoj županiji 30 posto manja kod svinja, a 15 posto manja kod goveda i ovaca.
Stoga stranka Republika predlaže novi efikasan i obuhvatan model upravljanja rizicima u poljoprivredi koji će poljoprivrednike u kratkom vremenu obeštetiti i omogućiti im nastavak poljoprivredne proizvodnje.
Sukladno (EU) direktivi 2021/2115, predlažemo osnivanje novoga fonda koji će služiti za naknadu šteta u poljoprivrednoj proizvodnji koje nastaju kao posljedica prirodnih nepogoda, bolesti životinja, bolesti bilja ili zagađenja okoliša i imaju značajan utjecaj na prihode poljoprivrednika. Uz pomoć tog fonda poljoprivrednici bi brzo i lako prebrodili poremećaje u proizvodnom ciklusu.
Fond reosiguranja će se godišnje puniti doprinosom poljoprivrednih proizvođača 30 posto, javnih i sredstava EU u iznosu od 70 posto. Godišnji osigurani budžet planiran je na razini 150 milijuna eura. Sveukupna poljoprivredna proizvodnja bit će osigurana od gubitaka većih od 20 posto, a podnošenje zahtjeva za nadoknadu štete bit će jednostavno. Sama procjena šteta odvijat će se hitno i ažurno, a isplata šteta u kratkom roku. Uzajamni fond koristit će se i u vremenima kriza na tržištu prema direktivi EU.
Prednosti novoga sustava su:
- Sveobuhvatno osiguranje vrijednosti proizvodnje ne poljoprivrednim površinama i domaćim životinjama za štete iznad 20 posto od nepogoda i bolesti uz minimalne troškove za poljoprivrednike.
- Jednostavno administriranje za poljoprivrednike prilikom ulaska u fond te likvidacije šteta putem Agroneta.
- Brzo i operativno utvrđivanje stvarne štete.
- Profesionalno upravljanje fondom uz visoke standarde odgovornosti.
Prošle godine RH je imala najveći vanjsko trgovinski deficit u proizvodnji hrane 1,4 milijarde eura što je povećanje za 46 posto u odnosu na 2021. godinu. U 2022. rasla je vrijednost poljoprivredne proizvodnje za 23 posto, a fizički obujam proizvodnje je od ulaska u EU smanjen za 8,8 posto.
Nakon nedavne nepogode oluje u Slavoniji mjere države su bile potpuno neučinkovite, a obnove proizvodnje gotovo da i nije bilo. Kako mjeru potpore osiguranju u RH koristi 2000 gospodarstava od 160.000 upisanih u upisnik može se vidjeti koliki je stvarni problem nakon što se desila prirodna nepogoda. Ministarstvo poljoprivrede će i u novom programskom razdoblju nastaviti pogrešnim putem, te će iz sredstava ruralnog razvoja godišnje trošiti 17 milijuna eura na sufinanciranje polica osiguranja od šteta većih od 20 posto poljoprivrednim proizvođačima i oko 10 milijuna eura za obnovu poljoprivredne proizvodnje.
U svim dosadašnjim slučajevima u Hrvatskoj proizvodnja nije obnovljena na razini prije katastrofa, a brojni poljoprivrednici pretrpjeli su štetu od koje se nisu oporavili. Svrha trenutnih mjera obnove poljoprivrednog potencijala narušenog prirodnim nepogodama i katastrofalnim događajima, a kako bi se osigurala održivost poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora te spriječilo propadanje poljoprivrednih gospodarstava i iseljavanje iz ruralnih prostora, dokazano je promašila ciljeve.
U stranci Republika svjesni smo da će se prirodne nepogode i bolesti događati i u budućoj proizvodnji hrane. Stoga ćemo ustrojiti novi sustav koji će pomoći našim poljoprivrednicima da brzo i bez posljedica po poljoprivrednu proizvodnju prevladaju krizna vremena na gospodarstvima. Iskustva naprednih poljoprivrednih zemalja trebaju nam biti uzor jer su dokazana i odlična za poljoprivrednu proizvodnju i povećanje proizvodnje hrane.
Tea Romić