Mađarska je dovršila postavljanje ograde od bodljikave žice na granici sa Srbijom u dužini od 175 kilometara, i to dva dana prije roka, objavilo je u subotu mađarsko ministarstvo obrane.
Ipak, ograda, koja se sastoji od tri reda bodljikave žice, ne sprječava izbjeglice da je probiju. – Drugu, četiri metra visoku drvenu ogradu, koja bi također trebala spriječiti ilegalne prelaske granice, mađarska vojska je već počela postavljati – priopćili su. Ta ograda bi trebala biti postavljena do kraja listopada.
Vlada Viktora Orbana najavila je u lipnju da će postaviti ogradu zbog rastućeg broja izbjeglica i migranata koji bježe od ratnih sukoba i siromaštva na Bliskom istoku i Africi.
Također, Orbanova vlada je pripremila i zakon, koji će se vjerojatno usvojiti idućeg tjedna, koji propisuje drakonske kazne za one koji ilegalno prelaze granicu. Prema tom zakonu, ilegalni prelazak granice može se kazniti s tri godine zatvora, dok će se za oštećivanje ograde izreći čak petogodišnja kazna zatvora. Samo ovog tjedna iz Srbije je u Mađarsku ušlo oko 10.000 migranata.
Većina izbjeglica Mađarsku vidi kao prolaz u Europsku uniju i njezinu slobodnu Schengensku zonu. Mnogi od njih nadaju se dobivanju azila u zemljama zapadne Europe, poput Njemačke i Švedske.No, što će biti s ilegalnim migrantima? Jesmo li se pripremili za mogući val izbjeglica kojem bismo mogli biti izloženi kad Mađarska završi zid koji gradi na južnoj granici sa Srbijom kako bi spriječila njihov dolazak u svoju zemlju?Naši dužnosnici kao da se nadaju da će Hrvatsku izbjeglička kriza zaobići jer, tješe se, mi ipak nismo za njih poželjna destinacija, već tek tranzit na putu prema Njemačkoj, Švedskoj…Premijer Zoran Milanović čak je otvoreno priznao da strategije za prihvat izbjeglica nemamo. A njegovo objašnjenje je – pa nema ju niti EU.
Prema zadnjim anketama 50% našeg stanovništva ne želi primiti te ljude,niti da se država brine o njima.
Da,Hrvatska nema plan ni strategiju za prihvat tolikog broja migranata.Predstavnica našeg Crvenog križa izjavljuje da su spremni prihvatiti i zbrinuti 700 ljudi.A ostale ćemo trpati u napuštene vojarne(u kojima ne žive ni beskućnici,a ne mogu ni životinje).Dvadeset godina nismo u te objekte uložili ni jedne lipe ,a sada bi se odjednom našlo sredstava za njihovu obnovu i omogućiti kakav-takav život ljudi. Imam za njih i stare dvorce na koje se mora ozbiljno računati,kao npr. u Samoboru.Znamo kakva je naša praksa obnove nećega.Samo se prisjetimo obnove istočne Slavonije,gdje treba zbrinuti samo nekoliko tisuća ljudi.
Ove godine preko Mediterana je prešlo 400000 ljudi,ne računajući utopljene.Preko Turske,Grčke,Makedonije i Srbije više od 120000.
S područja Pakistana,Afganistana,Iraka,Sirije spremno je cca. 3 milijuna migranata da krene.To moraju,jer nemaju gdje boraviti,nitko ih ne želi i očekuju da se oni sami pobrinu za svoju budućnost.
Kad Mađari potpuno zatvore granicu logično je da se krene prema Hrvatskoj.Preko Bosne i Hercegovine ne ide.Tu su rijeke Drina,Vrbas,Bosna i Una,a kood Nas i Kupa.Ići Hrvatskom uz Savu je teže zbog reljefa i duže je.Jedini razumski i prirodni put je uz Dravu prema Međumurju.Na Dravi su mostovi kao i na Muri. A onda se neka svatko snalazi kako zna,a biti će biti lakše i jednostavnije nego pokušavati preko žice.
Stručnjaci očekuju da će migracijski val prestati dolaskom zime. Vjerojatno će tako biti preko Mediterana.A onaj tko mora taj će ići po vrelom suncu i hladnoći.
Prizori koje sada na TV ekranima gledamo iz regije uskoro bi mogli postati naša svakodnevica. Hoće li baranjska mjesta doći na CNN kao Gevgelija, Preševo, Subotica…
Tek su minule slike naših izbjeglica i prognanika iz prošlog rata, a regiju i kontinent zapljusnuo je novi val, koji će teško brzo prestati…Svestranu analizu pokazuje mišljenja stručnjaka za Bliski istok, eksperata za geopolitiku i strategiju, koji su složni u procjeni – nakon dovršetka mađarskog zida prema Srbiji rijeka nesretnika skrenut će prema Hrvatskoj.
Znaju se rute njihova dolaska. Prizori koje sada gledamo u Grčkoj, Makedoniji i Srbiji, kako god veliki se činili, tek su uvod u ono što bi nas moglo zateći ako brane na Bliskom istoku puknu i prema Europi krene tri milijuna ljudi…
ISIL – dio čijih vođa se u vrijeme Sadama Huseina školovao na vojnim akademijama JNA – zasad čak i blokira put dijelu ljudi, no kad oni budu uklonjeni, imat ćemo “seobu naroda” dimenzija “stoljeća sedmog”. U Hrvatskoj većina tih ljudi ne namjerava i neće ostati.
Na tranzitnim je državama da se potrude da ovaj bliskoistočni egzodus prođe što brže i bezbolnije te su već i same počele organizirati besplatni izvanredni transport preko svoga teritorija kako bi se izbjeglo stvaranje zagušenja jer komercijalne linije jednostavno nisu proračunate za ovoliki nagli rast kapaciteta.
Uz pružanje osnovne medicinske pomoći, eventualno i uz organizaciju kratkotrajnog privremenog smještaja te distribuciju hrane i vode – to je uglavnom sve što mogu uraditi.
Obiteljsku zlatninu, računalo, laptop, srebrno posuđe, televizor, auto, a u konačnici i kuću sa zemljom morali su prodati u bescjenje kako bi skupili novac za bijeg. Ne iz obijesti nego iz potrebe.
U zemlji u kojoj granate i snajperi prijete svake minute, nema hrane, vode ni lijekova. Gradovi veličine Hrvatske grcaju u patnji i krvi sravnjeni sa zemljom. Živi se u mraku ispod ruševina. U toj zemlji u kojoj se više frakcija bori za prevlast, bilo tko može banuti u kuću i ubiti sve članove obitelji bez ikakvih sankcija i posljedica. Starci, djeca i bolesni nisu pošteđeni.
To je današnja slika Sirije i razlog zbog kojeg se na nesiguran put odlučuju trudnice i ljudi s malom djecom. Milijuni njih. A put u spasonosnu sigurnost Europe košta. Ima više ruta kojima se može doći, a najbliža i najjednostavnija čini se morskim putem. Do broda se može doći u Egiptu, Libiji ili Turskoj. Cijene se dogovaraju izravno s krijumčarima koji vrtoglave iznose naplaćuju za gužvanje u brodiću koji možda neće ni stići do druge obale. No to nije važno.
Najočitija posljedica njihove ekspanzije jest silan izbjeglički val, kakvog svijet nije odavno vidio. Prema podacima međunarodnih organizacija, svijet trenutačno ima najviše izbjeglica i raseljenih osoba otkad se te nesretne sudbine broje.Na grčkim otocima je oko 100.000 ljudi. U Izmiru ih je također 100.000, a njemačke vlasti procjenjuju da će ove godine azil u Njemačkoj tražiti više od 400.000 ljudi. Njemačka bi uskoro mogla imati oko deset milijuna stranaca, uglavnom južnjaka. U Srbiji je oko 60.000 izbjeglica, Makedonija je zapljusnuta velikim valom Sirijaca, Afganistanaca…Mađarski zid – koji će u dogledno vrijeme biti dovršen – izbjeglice će preusmjeriti prema hrvatskoj granici, na kojoj je zid puno teže i puno skuplje sagraditi, ako je to uopće moguće, i ako uopće ima smisla. Naleti li na naše granice 100-tinjak tisuća ljudi godišnje (koji razvijaju sve forme krijumčarenja), Hrvatska će upasti u ozbiljan problem. Ovdje nitko neće tražiti azil.
Slovenija se boji da bi se migrantska kriza u jugoistočnoj Europi uskoro mogla pokazati i na njenim granicama ako se migranti iz Srbije usmjere prema Hrvatskoj.”Trenutno Slovenija još nije po pritiskom migranata, ali se pripremamo na takav scenarij”, izjavio je u utorak za Slovensku televiziju drugi čovjek ministarstva unutarnjih poslova Boštjan Šefic. Dodao je da bi se migranti iz Sirije, Iraka i drugih država koji su trenutno u Srbiji mogli okrenuti prema Hrvatskoj i Sloveniji zbog ograde na granici i oštrijih mjera koje se od nedavno primjenjuju u Mađarskoj.”Ovo tretiramo kao humanitarnu krizu i ne kriminaliziramo izbjeglice koji bježe s ugroženih područja, ali moramo biti pozorni i na moguće zloporabe međunarodnih kriminalnih udruga koji tu krizu koriste”, kazao je državni tajnik ŠeficStručnjak za pitanja sigurnosti i nekadašnji državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Klemen Grošelj upozorio je da su očekivanja kako će manji migrantski val Sloveniju možda zahvatiti tek krajem godine, kako računa jedna studija slovenske vlade, možda pogrešni i da bi na granice Slovenije već za tjedan dana moglo doći “više tisuća” migranata, sada smještenih u Srbiji i Makedoniji.Iako njihov krajnji cilj nije Slovenija koju vide kao tranzitnu zemlju na putu prema zapadnoj i sjevernoj Europi, slovenska bi vlada morala već sada razmišljati o konkretnim mjerama, osobito o tome gdje ih smjestiti, pa i o postavljanju posebnog logora sa šatorima za izbjeglice, kazao je Grošelj.
Pripremio: Smail Husadžić, učitelj u mirovini
-u prilogu:
Stranka Mirele Holy obratila se u subotu otvorenim pismom premijeru Zoranu Milanoviću. Prozvali su Vladu da, s obzirom na izbjeglički val koji je zahvatio cijeli Balkan i brojne države EU te prijeti preplaviti i Hrvatsku, predstave strateški plan za izbjeglice, ako ga imaju, te javnosti objasne kako ga misle provoditi.
Ovo je pismo u cijelosti:
Poštovani predsjedniče Vlade gospodine Milanoviću,
Hrvatska se nalazi na pragu velike izbjegličke krize koja je zahvatila cijeli Balkan i mnoge države Europske Unije. Svakodnevno svjedočimo potresnim slikama izbjeglica koje u borbi za goli život napuštaju područje Bliskog istoka i spas traže u zemljama Europske Unije. Izbjeglička kriza već danima trese susjednu Srbiju, a val izbjeglica samo što nije preplavio i Hrvatsku.
S obzirom na činjenicu da iz nedavnih javnih nastupa ministra unutarnjih poslova ministra Ranka Ostojića nismo dobili konkretan ni adekvatan odgovor na pitanje je li Hrvatska spremna za izbjeglički val te kakva je politika i plan Vlade Republike Hrvatske spram ovog akutnog problema, obraćam Vam se stoga otvorenim pismom i pozivam Vas da hrvatskim građanima odgovorite na sljedeća pitanja:
- Hoće li Vlada Republike Hrvatske pokazati solidarnost s izbjeglicama i provoditi politiku otvorenih vrata prema ovim unesrećenim ljudima? Iz nedavne izjave ministra Ostojića stekli smo dojam da se Vlada sprema na val izbjeglica korištenjem većeg broja ‘senzora’ koji bi detektirali one koji pokušavaju ući u Hrvatsku što je varijanta sofisticiranije, ali slične politike ‘zida’ za izbjeglice poput onog susjedne nam Mađarske.
- Ima li Vlada RH Strateški plan i program za izbjeglice i kakav je taj plan? Nužno je hrvatske građane upoznati s tim planom i objasniti im ga. Ako Plan postoji zašto ga nismo dostavili tijelima EU i tražili nepovratna europska sredstva za ovu svrhu kao što je to učinila susjedna Slovenija?
- Koliko je sredstava iz Proračuna Vlada RH osigurala za zbrinjavanje izbjeglica? Na koji način planirate financirati zbrinjavanje izbjeglica i u kojem omjeru? Koliko je Hrvatska osigurala smještajnih kapaciteta, odjeće, hrane, lijekova, higijenskih potrepština, kreveta, posteljine, raznog pribora za izbjeglice?
- Surađuju li hrvatske obavještajne službe sa službama drugih država kako bi na efikasan način spriječile infiltraciju terorista ubačenih među izbjeglice? Na koji način Vlada planira osigurati sigurnost hrvatskim građanima i spriječiti moguće terorističke činove? Razmatraju li se uopće sigurnosni aspekti ove krize?
Izbjeglička kriza je posljedica ratnih sukoba na području Sirije i drugih država na Bliskom istoku pa možemo očekivati i daljnji kontinuirani bijeg velikog broja, krizom zahvaćenih, ljudi s tog područja ukoliko se ne osigura mir i stabilnost na tom području. S obzirom na činjenicu da je teško očekivati da će se to dogoditi bez međunarodne intervencije pod okriljem UN-a, molim Vas da informirate hrvatsku javnost o stavu Vlade prema osiguranju mira i stabilnosti u tom području vojnim sredstvima?
Ovakav izbjeglički val je, bez ikakve sumnje, iznimno veliki financijski i logistički izazov za svaku državu, posebice za državu koja se nalazi u teškoj ekonomskoj situaciji poput Hrvatske. Izbjeglička kriza je i veliki sigurnosni problem o čemu se u Hrvatskoj gotovo uopće ne govori. Među ljudima koji bježe od sigurne smrti i neimaštine zasigurno ima i ubačenih terorista što će se, realno je očekivati, pokazati izuzetno velikim sigurnosnim problemom za cijelu EU, a time i za RH. Stoga Vlada Republike Hrvatske, osim logističke pripreme za prihvat izbjeglica, mora osigurati i visoku sigurnosnu pripremljenost za ulazak mogućih terorista. To bi nam bilo daleko lakše da smo se, poput susjedne Slovenije, bolje pripremili i usvojili Plan za izbjeglice te povukli sredstva iz EU za te namjene.
Obaveza Vlade je da informira građane i o tome koji su uzroci ove krize te da s drugim državama EU nastoji riješiti uzroke, a ne baviti se sanacijom posljedica ove najveće sigurnosne krize s kojom se EU susreće u posljednjih desetak i više godina. ORaH podržava vojnu intervenciju protiv IS-a u režiji šire međunarodne zajednice, odnosno snaga UN-a, jer se ništa dugoročno neće riješiti ukoliko ćemo se baviti samo s posljedicama, a ne uzrocima sadašnje krize koja u svojoj pozadini ima energetske i financijske interese.
S poštovanjem, dr. sc. Mirela Holy, predsjednica ORaH-a