U posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo pojačanih aktivnosti vezanih uz eksploataciju plina na području Međimurske županije u sklopu Ininog projekta „Međimurje“, međutim javnost konkretne informacije dobiva u zanemarivoj mjeri. To je osobito zabrinjavajuće, uzimajući u obzir činjenicu da neki postupci eksploatacije nekonvencionalnih ležišta plina potencijalno mogu djelovati na sastavnice okoliša, poput smanjenja kvalitete zraka, vode i tla, zagađenja pitke vode, ugrožavanje prirodnih staništa, oštećenja ekosustava, mogućnosti pojave sezmičkih aktivnosti, te utjecaja na klimatske promjene, a indirektno i na zdravlje građana.
Primjer takve metode je tzv. hidrauličko frakturiranje, o čemu ORaH već tjednima upozorava. No, prilikom traženja konkretnih informacija od nadležnih tijela, o tome da li će se postupak provoditi na našem području, ne dobivamo adekvatne odgovore. Iako pozvani na raspravu, predstavnici INE se nisu odazvali na Okrugli stol, a odgovori koje su dostavili u pisanom obliku nisu transparentni. Na konkretno pitanje da li se na području Međimurske županije odrađivalo ili se planira vršiti ispitivanje i eksploatacija nekonvencionalnih zaliha plina, te na kojim poljima i bušotinama – odgovor nije dobiven uz napomenu da do završetka svih natječaja za istraživanje ugljikovodika na kopnu u RH, INA nije u mogućnosti javno komunicirati poslovne planove. Isto tako, INA tvrdi da ne izvodi nekonvencionalna frakturiranja, te da se prilikom konvencionalnih stimuliranja ležišta koriste fluidi na bazi vode. Međutim, prema riječima Tomislava Topleka, predsjednika GO ORaH-a Čakovec, zabrinutost mještana Mačkovca, prigradskog naselja Čakovca, raste obzirom da na uočene aktivnosti – cisterne sa oznakama opasnog otpada koje noću prometuju prema navedenim bušotinama, zanemarivu količinu informacija o tome, te nezainteresiranost gradske i županijske vlasti uz odgovor da nisu nadležni za navedene projekte.
Obzirom da je Arhuškom konvencijom o pristupu informacijama uspostavljen pravni okvir u području zaštite okoliša, ORaH je očitovanje po projektu „Međimurje“ zatražio od INE d.d., Sektora za rudarstvo Ministarstva gospodarstva, te Međimurske županije i gradova Čakovec i Mursko Središće. Isto tako, odgovor na upit Ministarstvu zaštite okoliša, Upravi za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom koji je upućen 01. travnja 2015. godine, do danas nije zaprimljen. Iako benefiti lokalnoj zajednici od projekta Međimurje, kojim će se privesti proizvodnji tri plinska polja – Vučkovec, Vukanovec i Zebanec nisu zanemarivi, postavlja se pitanje eventualnih štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje stanovnika. Sudionici Okruglog stola, geolog Velimir Turk iz Slovenije, te Ratko Kratzl kao stručnjak za bušotine, upozoravaju na činjenicu da je za proizvodnju iz nekonvencionalnih ležišta plina potrebna suvremena tehnologija jer se bitno razlikuje od dosadašnje eksploatacije konvencionalnih ležišta.
Postupci bušenja i struktura tla agresivniji su, a posebno je važno pitanje naknadnog zbrinjavanja fluida koji sadrže neke od šest tisuća kemijskih elemenata i kiselina kojima se tretira bušotina.
Kristijan Mavrek, član ORaH-a središnje regiije napomenuo je kako je Hrvatska trenutno suočena sa problematikom bušenja Jadrana i frakturiranja u Međimurju, uz netransparentno informiranje javnosti, pa tim povodom ORaH postavlja pitanje o legitimnosti navedenih radnji. O frakturiranju u Međimurju, saborska zastupnica ORaH-a Mirela Holy uputila je 19. ožujka 2015. god. pitanje predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću da se očituje o ovoj problematici, te izvijesti javnost je li Vlada RH zatražila prekograničnu procjenu utjecaja na okoliš za ovaj projekt obzirom na frakturiranja koja se provode u Sloveniji, inicirala stratešku procjenu utjecaja na okoliš i procjenu rizika specifične lokacije, te kojim se hrvatskim propisima regulira ova problematika, a ako ona ne postoji, je li uopće moguća realizacija projekta hidrauličkog frakturiranja.
Povjerenica GO ORaH-a Mursko Središće, Ivana Oletić
