U doba pametnih satova koji su pametniji od nas samih još nas dva puta godišnje upozoravaju da pomaknemo kazaljke na satu unazad ili unaprijed. Tko je izmislio ovu šalu?
Franklinova ideja
Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi put je spomenuo američki izumitelj i političar Benjamin Franklin 1784. godine u pismu urednicima “Pariških novina”. No, pismo je bilo dosta šaljivo, pa nije poznato je li Franklin doista Francuzima predlagao njegovo uvođenje. Ovaj je sustav ozbiljno predložio i Englez William Willett u članku “Gubitak dnevnog svjetla”, objavljenom 1907. godine, ali unatoč snažnom lobiranju nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati.
Začetnikom podjele računanja vremena na ljetno i zimsko smatra se novozelandski entomolog George Vernon Hudson, koji se bavio skupljanjem i proučavanjem kukaca, pa su stoga njegova istraživanja ovisila i o duljini sunčeve svjetlosti tijekom dana. Hudson je 1895. došao na ideju da bi se vrijeme moglo pomaknuti dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljetnog vremena iskoristilo više danjeg svjetla u popodnevnim satima. Ideju su prvi praktično ostvarili Nijemci tijekom Prvog svjetskog rata (1916. godine), a zatim su tu promjenu prihvatili Britanci i SAD.
Zbog pomicanja sata ljudi se osjećaju lošije
Novije studije pokazuju, međutim, ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice. Pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.
U poljoprivredi pomicanja sata imaju negativan učinak na prinose usjeva i dobrobit životinja te remete bioritam stoke, što, primjerice, utječe na mužnju krava. Promjene sata negativno utječu i na javno zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.
Jedna od osnovnih zadaća uvođenja ljetnog računanja vremena bilo je smanjiti izdatke za električnu energiju na način da se tijekom dana koristi danje svjetlo što je više moguće.
U noći s 25. na 26. ožujka (subote na nedjelju), u dva sata počinje ljetno računanje vremena. „Kazaljku sata“ pomičemo za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata. Ljetno računanje vremena traje sve do posljednjeg vikenda u listopadu.
Podsjećamo vozače da s ljetnim računanjem vremena, dnevna ili kratka svjetla na motornim vozilima tijekom vožnje danju ne moraju biti upaljena, osim kod vozača motocikala i mopeda koji su obvezni voziti s uključenim dnevnim svjetlima i po danu, jer se ta obveza na njih odnosi tijekom cijele godine.
Napominjemo da su tijekom ljetnog računanja vremena za sva vozila u cestovnom prometu svjetla nužna i danju, samo u uvjetima smanjene vidljivosti, te od prvog sumraka do potpunog svanuća, a vozači mogu i tijekom ljetnog računanja vremena zbog bolje uočljivosti voziti i s upaljenim svjetlima danju.
Dobro je podsjetiti vozače bicikla, koji se kreću kolnikom na javnoj, da su dužni noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označeni reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.
Također, pješaci koji se kreću kolnikom na javnoj cesti noću i danju, u slučaju smanjene vidljivosti moraju biti osvijetljeni ili označeni s reflektirajućom materijom.
U slučaju nepoštivanja opisanih odredbi o obaveznom korištenju svjetala na vozilima u uvjetima smanjene vidljivosti ili noću, kao i ne nošenje reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće materije od strane pješaka ili biciklista Zakon o sigurnosti prometa na cestama predviđa novčanu kaznu.
(rt, foto: ilustracija)