Dragi prijatelji,
Zbog velikog interesa objavljujem tekst Zahtjeva za osnivanjem saborskog istražnog povjerenstva koje treba utvrditi razloge nekontroliranog rasta cijena u Hrvatskoj.
U tekstu su navedene činjenice o rastu cijena, te institucije koje su odgovorne za tržišno natjecanje, i svojim ne-činjenjem omogućile brutalan rast cijena osnovnih životnih i higijenskih potrepština, ali i omogućile rijetko viđen rast dobiti pojedinim poduzetnicima.
Prijedlog odluke
O OSNIVANJU ISTRAŽNOG POVJERENSTVA
ZA UTVRĐIVANJE UZROČNIKA
NEKONTROLIRANOG RASTA CIJENA
OSNOVNIH PREHRAMBENIH I HIGIJENSKIH POTREPŠTINA,
A KOJI SU DOVELI DO UGROZE SOCIJALNOG BLAGOSTANJA I EGZISTENCIJALNE SIGURNOSTI HRVATSKIH GRAĐANA
JAVNI INTERES
Članak prvi Ustava RH određuje da je Republika Hrvatska socijalna država!
Ustav isto tako određuje da država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana, te da svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i svojoj obitelji siguran (slobodan) i dostojanstven život.
U posljednje dvije godine cijene osnovnih životnih i higijenskih potrepština narušile su egzistenciju velikog dijela hrvatskih građana te ugrozile ustavnu odredbu da je Hrvatska socijalna država kao i odredbu o socijalnom blagostanju, i dostojanstvenom životu hrvatskih građana.
Ustav RH isto tako određuje, zabranu monopola i tržišno gospodarstvo kao društveni model, (čl. 49) dakle svaki oblik stvaranja monopola i narušavanja tržišnih pravila jest ujedno i nanošenje štete hrvatskim građanima kao i grubo kršenje hrvatskog Ustava.
Zakonska obveza Hrvatske narodne banke kao i temeljni cilj Europske središnje banke jest stabilnost cijena. Stabilnost cijena u lancu od proizvodnje do potrošača neminovna je kako bi se osigurao gospodarski rast te stvarala radna mjesta.
Jednakost u tržišnom natjecanju jest temeljno načelo Europske unije. Svako ograničavanje jednakosti tržišnog natjecanje jest povreda Ugovora o Europskoj uniji, a samim time i nanošenje štete hrvatskim građanima. Ograničavanje jednakosti tržišnog reda posljedično nanosi štetu hrvatskim potrošačima te ih slijedom toga dovodi u nepovoljan odnos naspram ostatka tržišta Europske unije, čiji je Hrvatska dio.
Tržišni monopol uvijek uzrokuje štetu širokim slojevima stanovništva, a koristi isključivo uskoj skupini samih monopolista!
Nedvojbeno je dakle, da je u Hrvatskoj narušen tržišni red i to u pogledu monopolskog dogovaranja, sustavne primjene nepoštenih trgovačkih praksi te zlouporaba dominantnih pozicija na tržištu, kao i nedjelotvornog nadzora kreditnih institucija što je kumulativno dovelo do dramatičnog rasta cijena koje su ugrozile temeljnu egzistenciju hrvatskih građana, a istovremeno osigurale nesrazmjernu i netržišnu dobit pojedinim gospodarskim subjektima.
Sljedeći podaci pokazuju tržišni poremećaj te udar na hrvatske građane:
– pakiranje od 10 jaja 2019. godine iznosilo je 12 kn, a 2023. godine 3,45 eura (25,99 kn), što je povećanje od 117%. (Odlukom vlade od 14. rujna cijena je ograničena na 2,45 eura)
– 5kg bijelog brašna 2019. godine iznosilo je 15,99 kn, a 2023. godine 3,74 eura (28,18 kn), što je povećanje od 76%. (Odlukom vlade od 14. rujna cijena je ograničena na 0,80 eura 1kg)
– 1kg šećera 2019. godine iznosilo je 4,99 kn, a 2023. godine 1,29 eura (9,72 kn), što je povećanje od 95%. (Odlukom vlade od 14. rujna cijena je ograničena na 1,33 eura/kilogram)
– 1kg mladog krumpira 2019. godine iznosilo je 3,99 kn, a 2023. godine 0,89 eura (6,71 kn), što je povećanje od 68%. (Odlukom vlade od 14. rujna cijena je ograničena na 3,99 eura za 5kg)
– 1kg crvenog luka 2019. godine iznosilo je 5,99 kn, a 2023. godine 1,39 eura (10,47 kn), što je povećanje od 75%.
– 1l mlijeka 2019. godine iznosila je 3,99 kn, a 2023. godine 0,98 eura (7,38 kn), što je povećanje od 85%. (Odlukom vlade od 14. rujna cijena je ograničena na 1,03 eura)
– pakiranjetunjevine 4x80g 2019. godine iznosilo je 34,99 kn, a 2023. godine 8,49 eura, (63,93 kn), što je povećanje od 83%.
– prašak za pranje rublja 2019. godine iznosilo je 29,99 kn, a 2023. godine 5,95 eura (44,83 kn), što je povećanje od 50%.
– pasta za zube 2019. godine iznosilo je 9,99 kn, a 2023. godine 3,33 eura (25, 09 kn), što je povećanje od 151%. (Odlukom vlade od 14. rujna cijena je ograničena na 2,99 eura)
– paket dječjih pelena 2019. godine iznosilo je 92,99 kn, a 2023. godine 20,90 eura (157,47 kn), što je povećanje od 69%. (Odlukom vlade od 14. rujna cijena je ograničena na 0,3 eura/komad)
Navedeni podaci dokazuju stvarnu inflaciju u Hrvatskoj koja ne korespondira sa službenim podacima Hrvatskog državnog statističkog zavoda.
Potpuno je jasno da visina inflacije, tj. rast cijena za građane znači da si mogu manje priuštiti u svojim životnim potrebama. Rast cijena znači smanjivanje vrijednosti njihovog novca, smanjivanje njihovih ušteđevina, kao i osiguravanja starosne egzistencije koja se gubitkom vrijednosti novca smanjuje.
Valja napomenuti da je u RH, razina cijena i prije energetske krize 2022. bila izrazito visoka i u nerazmjeru s razinom plaća u Hrvatskoj. U potpunosti je neshvatljivo i neprihvatljivo da su cijene pojedinih proizvoda u istom trgovačkom lancu u pograničnom području s Republikom Slovenijom, na hrvatskoj strani 30% više nego na slovenskoj strani, a da istovremeno zaposlenici tog trgovačkog lanca u Sloveniji zarađuju 50% više nego zaposlenici u Hrvatskoj.
Nerazumljiva i neprihvatljiva činjenica jest, da prehrambeni proizvođači, kao što su Žito, Podravka, Vindija, Cromaris, Belje ili Pik Vrbovac primaju subvencije od RH ili EU-fondova, a da su istovremeno početkom energetske krize drastično podigli cijene svojih proizvoda opravdavajući ih rastom cijena energenata.
Cijene energenata rasle se u cijeloj EU, ali je rast cijena u EU neusporedivo niži s rastom koji se dogodio u Hrvatskoj.
Sljedeći podaci dokazuju monopol na hrvatskom tržištu, tj. zarade koje su moguće samo uslijed tržišnih poremećaja i toleriranja tržišnih zlouporaba od strane državnih tijela;
– Dobit Konzuma rasla je za 252%
– Dobit Podravke rasla je za 72%
– Dobit PIK Belja plus rasla je za 377%
– Dobit PIK Vrbovec plus rasla je za 204%
– Dobit Cromarisa rasla je za 53%
– Dobit Vindije rasla je za 304%
Hrvatski građani plaćajući poreze, financiraju niz institucija u Hrvatskoj koje imaju zakonsku obvezu skrbiti za poštivanje zakona od strane gospodarskih subjekata, za funkcionalno tržište kao i efikasnu zaštitu svih u lancu od proizvodnje do potrošnje. Upravo ove navedene ustavne i zakonske obveze se u Hrvatskoj ne primjenjuju, a što je dovelo do monopolskih udruživanja na hrvatskome tržištu te vala poskupljenja osnovnih životnih i higijenskih potrepština koje su ugrozile temeljnu egzistenciju velikog dijela hrvatskih građana.
Slijedom navedenih činjenica neminovno je ispitati rad državnih tijela koje porezni obveznici plaćaju s preciznom zadaćom skrbi o poštivanju zakona u područjima koja su od vitalnog značenja za svakodnevni život hrvatskog građanina.
CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj rada istražnog povjerenstva jest utvrđivanje svih činjenica o načinu rada, možebitnog nezakonitog utjecaja te svjesnog ne-provođenja zakonskih obveza, od strane Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Državnog inspektorata i Hrvatske narodne banke (HNB), te utvrđivanje stvarnih uzročnika koji su doveli do neprovođenja zakona od navedenih državnih institucija.
- a) Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nadležna je za sprječavanje ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja i to na teritoriju Republike Hrvatske, ali i izvan Republike Hrvatske ukoliko imaju učinak na Republiku Hrvatsku.
Dakle, sukladno hrvatskim zakonima te ugovora o funkcioniranju Europske unije, agencija je dužna sprječavati formiranje „kartela“ ili „tajnih kartela“. Pod kartelom ili tajnim kartelom smatra se djelo kada dva ili više konkurenata na tržištu dogovaraju ili usklađuju njihovo postupanje na tržištu, tj. utjecaj na relevantne parametre tržišnog natjecanja, tj. dogovaranja ili usklađivanju kupovnih i prodajnih cijena i drugih trgovinskih uvjeta.
AZTN je isto tako nadležna i za provedbu zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi. Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi zabranjuje zlouporabu dominantnih tržišnih subjekata i njihovih zlouporaba naspram slabijih tržišnih takmaca.
- b) Državni inspektorat RH skrbi nad zakonitim poslovanjem u segmentima trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda.
Državni inspektorat inspekcijski nadzire provedbu hrvatskih zakona i drugih propisa Europske unije kojima se uređuje:
– Obavljanje trgovine
– Obavljanje usluga
– Zaštita ekonomskih interesa potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga
– Značajke kvalitete proizvoda, načina utvrđivanja i praćenja kvalitete proizvoda
– Sigurnost i higijena hrane u svim fazama proizvodnje, prerada uvoza i stavljanje na tržište hrane
– Inspekcijske poslove u području rada i zaštite na radu
– Mjere poljoprivredne politike
- c) Hrvatska narodna banka nadležna je skrbiti za stabilnost cijena kao i za nadzor kreditnih institucija (banaka) i njihovog poštivanja zakona te načela jednakosti na tržištu.
Dakle, Hrvatska narodna banka je dužna skrbiti da banke poštuju zakone, HNB je dužan onemogućiti kartelsko dogovaranje među bankama, a sve sa ciljem efikasnog financijskog tržišta koje je preduvjet za razvoj hrvatskog gospodarstva.
Sve navedene institucije snose odgovornost za nevjerojatna poskupljenja kojima su izloženi hrvatski građani. Nedvojbeno je naime, da je omogućavanje monopolskog dogovaranja i stvaranja tržišnog nereda omogućilo za neopravdano dizanje cijena prehrambenih i higijenskih potrepština što je istovremeno omogućilo netržišnu neutemeljenu dobit.
PODRUČJE ISTRAŽIVANJA
Područje istraživanja ovog istražnog povjerenstva jest utvrđivanje načina djelovanja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Državnog inspektorata i Hrvatske narodne banke.
Istražno povjerenstvo mora utvrditi koji je razlog da institucije koje imaju sve preduvjete, kako materijalno financijske, tako i personalne tehničke, ne izvršavaju svoje zakonske obveze.
Istražno povjerenstvo mora utvrditi ulogu i djelovanje Hrvatske vlade, te razlog za vladino pasivno promatranje stvaranja monopolskog i netržišnog stanja u Hrvatskoj, koje je prouzročilo rijetko zabilježenu egzistencijalnu ugrozu hrvatskih građana.
Istražno povjerenstvo mora utvrditi iz kojeg razloga vlada Republike Hrvatske nije ništa poduzimala na evidentnu činjenicu da državne institucije nisu djelovale sukladno hrvatskim zakonima, a vladi, iako su predsjednik i članovi vlade svjesni svoje ustavne obveze skrbiti za redovno funkcioniranje tijela državne vlasti.
ČINJENICE KOJE ISTRAŽNO POVJERENSTVO TREBA ISPITATI
Istražno povjerenstvo dužno je utvrditi sve relevantne činjenice koje su dovele do tržišnog poremećaja uslijed stvaranja monopolskih dogovora, primjene nedopuštenih trgovačkih praksi te nezakonitog djelovanja na financijskom tržištu. Dakle, povjerenstvo treba utvrditi sljedeće:
– Koji je razlog da je agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pasivno promatrala monopolsko dogovaranje trgovačkih lanaca u formiranju cijena prehrambenih i higijenskih potrepština.
AZTN je bio dužan reagirati ukoliko određeni proizvodi imaju gotovo identičnu cijenu u svim trgovačkim lancima, počevši od kave, mlijeka, jaja do paste za zube ili pelena. U potpunosti je nelogično da veliki trgovački lanac kao što je npr. Konzum, Interspar ili Lidl imaju istu cijenu kave, jaje ili paste za zube kao i mali regionalni trgovački lanac koji s određenim proizvođačem ne ostvaruje niti 10% prometa koji ostvaruju veliki trgovački lanci. Znači, cijene u velikim trgovačkim lancima nisu odraz slobodnog tržišnog natjecanja te postoji velika vjerojatnost da je u pitanju kartelesko, tj. monopolsko dogovaranje.
– AZTN nije poduzimao nikakve radnje koje su čak javno obznanjene kada je u pitanju primjenjivanje nepoštenih trgovačkih praksi. To nedjelovanje u provedbi zakona od strane AZTN-a se mora rasvijetliti.
Slučaj Agro Dodleka koji je hrvatskoj javnosti poznat, te pasivno držanje AZTN-a, postavlja pitanje čime se bavi AZTN, ako su ovakvi slučajevi mogući.
Vlasnik Agro Dodleka iz međimurskih Belica svjedočio je o tome, da mu je, nakon što je odbio predati vlasništvo tvrtki Enna Fruit, čiji je vlasnik Pavao Vujnovac, otkazana suradnja sa trgovačkim lancem Konzumom. Konzum je po nalogu Vujnovca, prestao kupovati krumpire od Agro Dodleka iz Međimurja te ih zamijenio s uvoznim krumpirima iz Francuske i Nizozemske. Dakle, vlasnik Enna Fruita, Pavao Vujnovac, koji je vlasnik 29% Forte Nove grupe, u čijem vlasništvu je Konzum, primijenio je nedopušteni utjecaj na upravu Konzuma da izbaci proizvode tvrtke koja nije prihvatila njegovu ucjenjivačku ponudu. Ovdje je riječ o otvorenoj, nepoštenoj i neprihvatljivoj poslovnoj praksi, koja je zakonom zabranjena (nedvojbeno kazneno djelo), koju je AZTN morao spriječiti, ali je nije spriječio.
– AZTN i Državni inspektorat dopustili su monopolsko dogovaranje u proizvodnji jaja koji za posljedicu ima da pakiranje od 10 jaja u Hrvatskoj košta više od 3 eura.
U posljednjih 5 godina, tvrtke koje su proizvodile jaja (Piko – Jastrebarsko, Kloštranka/Bio Žunec – Kloštar Ivanić, Marijančanka – Marijanci/Miholjac, Garo – Split, Mostina – Sinj) završile su u stečaju, tako da su na hrvatskom tržištu opstala četiri velika proizvođača, a to su: Perfa, Galo, Žito i Lukač.
Tvrtka Lukač je ujedno i jedini proizvođač koji je organizirao cjelokupni proces proizvodnje jaja te kao jedini od četiri proizvođača ima i preradu jaja za prehrambeni i hotelijerski sektor kao i svoju maloprodajnu mrežu. Jaja iz proizvodnje Lukač na tržnicama se mogu kupiti pakiranje po 2 eura. Drugi pak proizvođači nemaju preradu jaja, a cijena njihovih proizvoda u trgovačkim lancima je 3,45 eura.
Proizvođač Lukač ima 250 tisuća koka nosilica, a njegov prihod u 2022. godini iznosio je 6 milijuna eura, dok proizvođač Perfa ima sličan kapacitet kao i Lukač. Ali Perfa, te povezana društva, imaju prihod od 30 milijuna u 2022. godini. Dakle, nedvojbeno je da Perfa veliki dio jaja uvozi.
Slučajevi pronađene salmonele isključivo kod proizvođača Lukač postavljaju pitanje načina djelovanja Državnog inspektorata, to jest ograničava li Državni inspektorat domaću proizvodnju te potiče li uvoz proizvoda u Hrvatsku.
Naime, u zapisniku o provođenju inspekcije od Državnog inspektorata, u kolovozu 2023. godine, direktorica tvrtke navela je da je inspekcija izvršena protivno pravilima, jer inspektori nisu uzimali uzorke u steriliziranim uvjetima.
Po tvrdnjama direktora tvrtke Lukač, Državni inspektorat neprofesionalno i protivno pravilima nanosi štetu tvrtki Lukač tvrdeći da navedena tvrtka ima sanitarne nedostatke.
Istražno povjerenstvo mora utvrditi je li Državni inspektorat poštivao pravila u slučaju tvrtke Lukač i koji je razlog da Inspektorat odbija ponoviti uzimanje uzoraka s obzirom na težinu iznijete optužbe na zlouporabu.
Istražno povjerenstvo mora utvrditi zašto je AZTN pasivno promatrala formiranje očigledno dogovorene cijene jaja (koja su 2 eura skuplja nego u Njemačkoj), a Državni inspektorat je jedinog proizvođača doveo u egzistencijalni pritisak, koji je organizirao cijeli proizvodni proces u svom aranžmanu i zbog toga očigledno narušava kartelsko ugovaranje te se zbog toga našao na udaru Državnog inspektorata.
– Državni inspektorat nadležan je skrbiti o poštivanju zakona o radu. Bezbroj primjera svjedoči o kršenju prava zaposlenika u segmentu trgovine. Tako su na primjer zaposlenici trgovačkih lanaca primorani dolaziti prije službenog otvaranja trgovina i ostajati nakon zatvaranja istih, bez da im se to uračuna u radne sate.
Postoje isto tako slučajevi sustavnog izrabljivanja na način da se bez dokaza zaposlenike kažnjava za nedostatak u blagajnama, bez da zaposlenici imaju mogućnost objektivnog utvrđivanja njihove odgovornosti. Pojedini trgovački lanci ograničavaju ustavnu slobodu sindikalnog organiziranja te različitim metodama šikaniranja i nedopuštenih prijetnji onemogućavaju sindikalno organiziranje u tim trgovačkim lancima.
– Tvrtke Žito, Vindija, Podravka, Belje, Pik Vrbovec i Cromaris primatelji su subvencija kako RH, tako i EU. Dakle, porezni obveznici potpomažu proizvodnju navedenih tvrtki plaćajući im bespovratne potpore. Istovremeno, navedene tvrtke za svoje proizvode, opravdavajući ih neistinitim i manipulativnim navodima poskupljenja energenata u 2022. godini, drastično su digle cijene svojih proizvoda.
Istražno povjerenstvo dužno je utvrditi iz kojih razloga državni inspektorat nije provodio zakonom predviđene nadzorne mjere poljoprivredne politike s obzirom da je nedvojbeno da su tvrtke koje su primatelji potpora zlorabile svoju tržišnu poziciju neopravdanim dizanjem cijena.
– Hrvatska narodna banka je mjerama monetarne politike morala poticati financiranje domaće proizvodnje kako bi došlo do smanjivanja uvoza proizvoda, a koje je moguće uzgojiti i proizvesti u Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka je morala skrbiti da se banke ne dogovaraju o svojim financijskim proizvodima koje nude tržištu, kao i skrb da banke poštuju hrvatske zakone i europske norme naspram svojih klijenata. Bezbroj je primjera u kojima HNB pasivno promatra kršenje zakona od strane banaka, kao i monopolsko dogovaranje banaka na financijskom tržištu Hrvatske.
Slučaj viceguvernera Romana Šubića koji je otkupio kuću u Zagrebu po ne-tržišnoj cijeni od tvrtke koja je otkupila potraživanja od jedne banke, a za taj posao je nadležan HNB, dokazuje da HNB ne radi po zakonu već pogoduje bankama.
Istražno povjerenstvo mora utvrditi efikasnost nadzora banaka od strane HNB-a. Ukoliko se banke monopolistički dogovaraju te krše zakone, a HNB ne sprječava takvo ponašanje, takvo stanje ima izravne posljedice za uvjete financiranja građana i gospodarstva.
Istražno povjerenstvo mora utvrditi odgovornost HNB-a za loše uvjete financiranja gospodarstva od strane banaka koje sprječavaju gospodarske aktivnosti te dovode do tržišnog poremećaja kao u slučaju proizvođača jaja.
Možebitna pogodovanja bankama od strane HNB-a jest i neuobičajeni visoki rast dobiti banaka, dok istovremeno dramatično pada platežna moć hrvatskih građana.
Prijedlog odluke
O OSNIVANJU ISTRAŽNOG POVJERENSTVA
ZA UTVRĐIVANJE UZROČNIKA
NEKONTROLIRANOG RASTA CIJENA
OSNOVNIH PREHRAMBENIH I HIGIJENSKIH POTREPŠTINA,
A KOJI SU DOVELI DO UGROZE SOCIJALNOG BLAGOSTANJA I EGZISTENCIJALNE SIGURNOSTI HRVATSKIH GRAĐANA
I.
Osniva se povjerenstvo za utvrđivanje uzročnika nekontroliranog rasta cijena osnovnih prehrambenih i higijenskih potrepština, te drastičnog pada proizvodnje istih u Hrvatskoj, a koji su doveli do ugroze socijalnog blagostanja i egzistencijalne sigurnosti hrvatskih građana, te njihova iseljavanja iz domovine.
II.
Za djelovanje istražnog povjerenstva iz točke I. ove Odluke, postoji javni interes s obzirom da je došlo do sustavnog kršenja ustavnih prava hrvatskih građana.
Javni interes proizlazi i iz činjenice da je do kršenja ustavnih prava hrvatskih građana došlo uslijed neprovođenja zakona od institucija Republike Hrvatske, koje je velikom broju hrvatskih građana ugrozilo osnovnu egzistenciju.
III.
Istražno povjerenstvo dužno je utvrditi:
– Koliko postupaka je provela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja zbog kartelskog udruživanja te koje je zakonom predviđene sankcije AZTN izrekla počiniteljima.
– Koliko postupaka je AZTN provela sukladno zakonu o sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi te koje kazne je izrekla počiniteljima.
– Djelovanje Državnog inspektorata po pitanju kontrole mjera poljoprivredne politike, koliko nadzora je provedeno, koliko nepravilnosti utvrđeno te koje sankcija su izrečene počiniteljima.
– Djelovanje Državnog inspektorata po pitanjima poštivanja zakona o radu s posebnim naglaskom na zaposlene u trgovačkim lancima, koliko nadzora je provedeno, koje nepravilnosti su utvrđene, te koliko sankcija je izrečeno.
– Nadzor banaka od strane HNB-a u zadnjih 5 godina, koliko ih je izvršeno, koliko nepravilnosti je utvrđeno i koje sankcije su izrečene.
– Suradnju vlade RH s AZTN-om, Državnim inspektoratom i HNB-om. Je li u toj suradnji bilo protupravnog utjecaja i sprječavanja obavljanja zakonskih obveza navedenih triju institucija.
IV.
U postupku istraživanja istražno povjerenstvo dužno je izvršiti uvid u svu dokumentaciju i druge isprave vezane uz predmet istrage, pribaviti izjave svjedoka i nalaze vještaka.
Istražno povjerenstvo dužno je svakoj osobi čiji se rad ili ponašanje ispituje, omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima tog djelovanja.
V.
Istražno povjerenstvo dužno je obaviti istraživanje za koje je osnovano najkasnije u roku od 6 mjeseci te nakon toga Hrvatskom saboru podnijeti izvješće s prijedlogom mjera.
VI.
Istražno povjerenstvo ima devet članova koje imenuje Hrvatski sabor iz reda zastupnika razmjerno stranačkom sastavu sabora.
VII.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
Predsjednik Hrvatskog Sabora